قۇرئان كەرىم مەنىلىرىنىڭ تەرجىمىسى - قۇرئان كەرىم قىسقىچە تەپسىرىنىڭ فۇلانىچە تەرجىمىسى

بەت نومۇرى:close

external-link copy
187 : 2

أُحِلَّ لَكُمۡ لَيۡلَةَ ٱلصِّيَامِ ٱلرَّفَثُ إِلَىٰ نِسَآئِكُمۡۚ هُنَّ لِبَاسٞ لَّكُمۡ وَأَنتُمۡ لِبَاسٞ لَّهُنَّۗ عَلِمَ ٱللَّهُ أَنَّكُمۡ كُنتُمۡ تَخۡتَانُونَ أَنفُسَكُمۡ فَتَابَ عَلَيۡكُمۡ وَعَفَا عَنكُمۡۖ فَٱلۡـَٰٔنَ بَٰشِرُوهُنَّ وَٱبۡتَغُواْ مَا كَتَبَ ٱللَّهُ لَكُمۡۚ وَكُلُواْ وَٱشۡرَبُواْ حَتَّىٰ يَتَبَيَّنَ لَكُمُ ٱلۡخَيۡطُ ٱلۡأَبۡيَضُ مِنَ ٱلۡخَيۡطِ ٱلۡأَسۡوَدِ مِنَ ٱلۡفَجۡرِۖ ثُمَّ أَتِمُّواْ ٱلصِّيَامَ إِلَى ٱلَّيۡلِۚ وَلَا تُبَٰشِرُوهُنَّ وَأَنتُمۡ عَٰكِفُونَ فِي ٱلۡمَسَٰجِدِۗ تِلۡكَ حُدُودُ ٱللَّهِ فَلَا تَقۡرَبُوهَاۗ كَذَٰلِكَ يُبَيِّنُ ٱللَّهُ ءَايَٰتِهِۦ لِلنَّاسِ لَعَلَّهُمۡ يَتَّقُونَ

Laatinoke ka aranun,hino harmunoo nde goorko nde gorko immoto nder jemma koorka ado peeral ngal nde o ñaamata maa o yottoo e gennda makko.Ɗum momtaa, Allah Daginani on (yo gomɗimɓe) yottagol e genndiraaɓe mon ɓen ka jemmaaji koorka.Onon e genndiraaɓe mo'on ɓen, kala ko suruta wonannde oya,gooto e mo'on waawa wonde ɓaawo oya. Allah Anndiino wonde e jaŋfitotono waɗugol kon ko O Haɗi on,O Yurmaa on O Jaɓani on tuubuubuyee,O hoynani on. Jooni non, renndee e maɓɓe,ɗaɓɓon kon ko Alla Hoddirani on e jurriya. Ñaamon yaron jemma on fof, haa peeral fajiri ngal feeñirana on mutugol jemma on, refti timminiron koorka kan haɗitagol e firtayɗi ɗin; gila ka peeral haa ka mutal. Wata on renndu rewɓe mon ɓen hara hiɗon ufnii ka juulirɗe, sabu ɗum firtay koorka. Ɗee ñaawooje jaŋtaaje ɗoo, ko keeri Allah hakkunde haram e halal, wata on ɓaɗto ɗi fes! Sabu ko ɗi keeri Alla, heewii ka ɗi naɓra e haram. Ko sifa ɗee ñaawooje feeñuɗe woni ko Alla ɓaŋnginiraŋta yimɓe ɓen aayeeje Makko ɗen, belajo'o ɓe wona goonɗuɓe e huuwugol ko O Yamiri woɗɗitoo ko O Haɗi. info
التفاسير:

external-link copy
188 : 2

وَلَا تَأۡكُلُوٓاْ أَمۡوَٰلَكُم بَيۡنَكُم بِٱلۡبَٰطِلِ وَتُدۡلُواْ بِهَآ إِلَى ٱلۡحُكَّامِ لِتَأۡكُلُواْ فَرِيقٗا مِّنۡ أَمۡوَٰلِ ٱلنَّاسِ بِٱلۡإِثۡمِ وَأَنتُمۡ تَعۡلَمُونَ

Wata yoga ƴettir jawle yoga e mo'on ko aldaa e laawol shari'a: wano wujjugol maa jattugol maa janfagol. Wata on pooɗondire e mayri ka ñaawooɓe ɓen fii no fedde goo ñaamira jawle yimɓe ɓen, jillondiron e bakkaatu on hara hiɗon nganndi wonde Alla Harminii ɗum. Ko bakkondingol e hoore no anndi ko harmi kon ɓuri kaanude, ɓuri muusude lepte. info
التفاسير:

external-link copy
189 : 2

۞ يَسۡـَٔلُونَكَ عَنِ ٱلۡأَهِلَّةِۖ قُلۡ هِيَ مَوَٰقِيتُ لِلنَّاسِ وَٱلۡحَجِّۗ وَلَيۡسَ ٱلۡبِرُّ بِأَن تَأۡتُواْ ٱلۡبُيُوتَ مِن ظُهُورِهَا وَلَٰكِنَّ ٱلۡبِرَّ مَنِ ٱتَّقَىٰۗ وَأۡتُواْ ٱلۡبُيُوتَ مِنۡ أَبۡوَٰبِهَاۚ وَٱتَّقُواْ ٱللَّهَ لَعَلَّكُمۡ تُفۡلِحُونَ

Hiɓe naamno-maa (aan Nulaaɗo) fii darorɗe lebbi e waylitagol fiyakuuji majji. Wi'u: Hikma ɗum,ko waqaŋtinagol yimɓe ɓen,ɓe nganndira ɗum waktuuji dewe maɓɓe, wano:lebbi hajju,maa darorɗe koorka,maa timmugol hitaande fii asakal.Hiɓe nganndira ɗum kadi waktuuji ligge maɓɓe, wano: eɓɓugol lajal diya e ñamaale.Dewal ngal wonaali ardirgol cuuɗi ɗin ka ɓabbe=caggal majji tuma hormini-ɗon fii hajju maa 'Omra (wano woowirno-ɗon fewndo majjere).Si ko woni dewal ngal tigir: ko dewal on gomɗuɗo ka gunndoo e ka kene. Ko ardugol e dame cuuɗi mon ɗin non ɓuri nawanaade on; sabu Alla Fawaali on e ɗum ko no saɗtana on. Waɗee golle moƴƴe ɗen heeda hakkunde mon e lepte Alla ɗen, belajo'o, malire-ɗon heɓugol faale mo'on, daɗon kon ko hulu-ɗon. info
التفاسير:

external-link copy
190 : 2

وَقَٰتِلُواْ فِي سَبِيلِ ٱللَّهِ ٱلَّذِينَ يُقَٰتِلُونَكُمۡ وَلَا تَعۡتَدُوٓاْۚ إِنَّ ٱللَّهَ لَا يُحِبُّ ٱلۡمُعۡتَدِينَ

Haɓee (fii ɓamtugol konngol Allah), ɓen haɓooɓe on immorde e heeferɓe sakkotooɓe on e diina Alla. Wata on yawtir keeri Alla ɗin warugol paykoy maa rewɓe walla nayeeɓe ekn. Pellet, Alla Yiɗaa ɓen jaggitooɓe yawta keeri Makko ɗi O Ñaawi ɗin. info
التفاسير:
بۇ بەتتىكى ئايەتلەردىن ئېلىنغان مەزمۇنلار:
• مشروعية الاعتكاف، وهو لزوم المسجد للعبادة؛ ولهذا يُنهى عن كل ما يعارض مقصود الاعتكاف، ومنه مباشرة المرأة.
Shar'ineede ufnagol,ko ɗum woni ñiiɓugol to misiide fii dewal.Hino haɗaa waɗugol kala lunndii faandaare ufnagol; wano yottagol e gennda. info

• النهي عن أكل أموال الناس بالباطل، وتحريم كل الوسائل والأساليب التي تقود لذلك، ومنها الرشوة.
Haɗugol ñaamirde jawle yimɓe ɓen e hoore mehre, e harmugol kala ko wonata sabu mu'un; wano ngeenaari. info

• تحريم الاعتداء والنهي عنه؛ لأن هذا الدين قائم على العدل والإحسان.
Harminngol jaggitugol e haɗa ɗum; sabu diina kan ko nunɗal e moƴƴere tuugori. info