قۇرئان كەرىم مەنىلىرىنىڭ تەرجىمىسى - قۇرئان كەرىم قىسقىچە تەپسىرىنىڭ فۇلانىچە تەرجىمىسى

بەت نومۇرى:close

external-link copy
170 : 2

وَإِذَا قِيلَ لَهُمُ ٱتَّبِعُواْ مَآ أَنزَلَ ٱللَّهُ قَالُواْ بَلۡ نَتَّبِعُ مَآ أَلۡفَيۡنَا عَلَيۡهِ ءَابَآءَنَآۚ أَوَلَوۡ كَانَ ءَابَآؤُهُمۡ لَا يَعۡقِلُونَ شَيۡـٔٗا وَلَا يَهۡتَدُونَ

Si ɓee heeferɓe wi'anaama: "Jokkee kon ko Allah Jippini immorde e peewal e annoora", ɓe mbi'ray lunndagol: "Ko woni, men jokkay kon ko men tawri baabiraaɓe amen immorde e piɓe e finaa-tawaa. Hara ɓe jokkoay tun baabiraaɓe maɓɓe ɓen hay si tawiino ɓen laatanooki haqqilooɓe hay e huunde immorde e peewal e annoora, ɓe feewirtaa e on goonga mo Allah yarlanii ɓe?! info
التفاسير:

external-link copy
171 : 2

وَمَثَلُ ٱلَّذِينَ كَفَرُواْ كَمَثَلِ ٱلَّذِي يَنۡعِقُ بِمَا لَا يَسۡمَعُ إِلَّا دُعَآءٗ وَنِدَآءٗۚ صُمُّۢ بُكۡمٌ عُمۡيٞ فَهُمۡ لَا يَعۡقِلُونَ

Misal ɓen heeferɓe e ko ɓe jokkata kon baabiraaɓe maɓɓe, ko wano on gaynaako ewnotooɗo nodda bahiimaaji mu'un, ɗi nana hito makko, kono fahmataa haala makko. Ɗin [keeferi] ko pahooji e nanugol goonga nanira nafitorgol ɗum, mbobooji ɗi ɗemɗe mu'un ɗi waawataa haalude goonga, humiɗuɗi e yi'ugol mo. Ko ɗum wani si tawii ɗi haqqilataa peewal ngal noddoton-ɓe e mu'un. info
التفاسير:

external-link copy
172 : 2

يَٰٓأَيُّهَا ٱلَّذِينَ ءَامَنُواْ كُلُواْ مِن طَيِّبَٰتِ مَا رَزَقۡنَٰكُمۡ وَٱشۡكُرُواْ لِلَّهِ إِن كُنتُمۡ إِيَّاهُ تَعۡبُدُونَ

Ko onon yo ɓen gomɗimɓe Allah jokki nulaaɗo Makko on! Ñaamee imoorde e laaɓuɗi ɗi Allah Arsiki on O Daginani on, jaarniron Allah kene e gunndoo fii ko O Teddiniri on neemaaji. Hino jeyaa e jaarnugo Mo kaŋko Toowuɗo On, ɗoftagol yamiraaɗi Makko, woɗɗitoo haɗaaɗi Makko; si on wanii rewirayɓe Mo kaŋko tan e hoore goonga, hara on kafidaali Mo hay e huunde. info
التفاسير:

external-link copy
173 : 2

إِنَّمَا حَرَّمَ عَلَيۡكُمُ ٱلۡمَيۡتَةَ وَٱلدَّمَ وَلَحۡمَ ٱلۡخِنزِيرِ وَمَآ أُهِلَّ بِهِۦ لِغَيۡرِ ٱللَّهِۖ فَمَنِ ٱضۡطُرَّ غَيۡرَ بَاغٖ وَلَا عَادٖ فَلَآ إِثۡمَ عَلَيۡهِۚ إِنَّ ٱللَّهَ غَفُورٞ رَّحِيمٌ

Anndee ko Allah Harmini e mo'on immorde e ñaametee, ko ko maayiri nii, e ƴiiƴam rufaaɗam iloojam, e teewu kose, e kon ko innde goo jaŋtaade e mu'un ka hirsugol ka wanaa innde Allah.Si neɗɗo o duñaama e ñaamugol huunde tuma o saɗtiraa, hara wanaa feƴƴintingol ko haani kon; haray bakkatu e lepte fawaaki mo.Pellet Allah Ya'fotooɗo kala tuuɓuɗo e jeyaaɓe Makko ɓen,Yurmeteeɗo ɓe.Hino jeyaa e Yurmeende Makko nden, tawde o yawtanii ya'fike kala on ñaamirɗo ko harmi fewndo duñiraa. info
التفاسير:

external-link copy
174 : 2

إِنَّ ٱلَّذِينَ يَكۡتُمُونَ مَآ أَنزَلَ ٱللَّهُ مِنَ ٱلۡكِتَٰبِ وَيَشۡتَرُونَ بِهِۦ ثَمَنٗا قَلِيلًا أُوْلَٰٓئِكَ مَا يَأۡكُلُونَ فِي بُطُونِهِمۡ إِلَّا ٱلنَّارَ وَلَا يُكَلِّمُهُمُ ٱللَّهُ يَوۡمَ ٱلۡقِيَٰمَةِ وَلَا يُزَكِّيهِمۡ وَلَهُمۡ عَذَابٌ أَلِيمٌ

Ɓen Suuɗooɓe kon ko Allah Jippini ka Deftere e ko woni e mayre immorde e daliluuji selluɗi, e fii annabaaku Muhammadu (yo o his), wano alyahuuda e annasaara en gerdata; hiɓe soodira ngol suuɗugol maɓɓe ɗon cogguwel famɗungel; wano fii ardagol maa jaahu maa jawdi. Ɓen ɗon alaa e waɗude ka deedi maɓɓe ka haqiiqa, si wanaa kon leñtoyta ɓe ka yiite, Allah Yeewtoytaa ɓe ñalnde darngal ko ɓe yiɗi, ko woni, O yeewtoyayɓe ko bonaŋta ɓe, O Laɓɓinoytaaɓe O Maŋtoytaaɓe, hino woodani ɓe lepte muusuɗe. info
التفاسير:

external-link copy
175 : 2

أُوْلَٰٓئِكَ ٱلَّذِينَ ٱشۡتَرَوُاْ ٱلضَّلَٰلَةَ بِٱلۡهُدَىٰ وَٱلۡعَذَابَ بِٱلۡمَغۡفِرَةِۚ فَمَآ أَصۡبَرَهُمۡ عَلَى ٱلنَّارِ

Ɓen siforoɓe suuɗgol ganndal ngal yimɓe katonjiŋta,ko ɓen waɗtitiri majjere nden peewal sabu ko ɓe suuɗi kon goonga kan.Ɓe waɗtitiri lepte Alla ɗen ya'fuyee Makko on.Alaa fotuɗo muññorde ɓe huuwugol kon ko naadataɓe yiite.A sikkay ɓe haajaaka ko woni e magge imomorde e lepte;sabu ko ɓe muññii kon e magge. info
التفاسير:

external-link copy
176 : 2

ذَٰلِكَ بِأَنَّ ٱللَّهَ نَزَّلَ ٱلۡكِتَٰبَ بِٱلۡحَقِّۗ وَإِنَّ ٱلَّذِينَ ٱخۡتَلَفُواْ فِي ٱلۡكِتَٰبِ لَفِي شِقَاقِۭ بَعِيدٖ

Ko jaŋtaa koo e njoɓdi, ko fii suuɗugol maɓɓe ganndal ngal e peewal ngal, sabu tawde Alla Jippinirii Defte Makko ɗen goonga. Ɗum no haani ka ɓaŋnginee hara suuɗaaka. Ɓen non luutondirɓe e Defte Alla ɗen ɓe gomɗini yoga e yeddi yoga e majje, ɓe ngonii e senngo woɗɗiingo goonga kan. info
التفاسير:
بۇ بەتتىكى ئايەتلەردىن ئېلىنغان مەزمۇنلار:
• أكثر ضلال الخلق بسبب تعطيل العقل، ومتابعة من سبقهم في ضلالهم، وتقليدهم بغير وعي.
Ko ɓuri heewude e majjere tageefo ngon ko sabu faaɗere hakkil, e jokkugol majjere adinooɓe, ñemtinira ko aldaa e faamde. info

• عدم انتفاع المرء بما وهبه الله من نعمة العقل والسمع والبصر، يجعله مثل من فقد هذه النعم.
waasde naftorde ko Alla Neeminiri neɗɗo on kon hakkil e nanɗe e giiɗe, no waɗa ontigi nanndita e waasuɗo ɗum. info

• من أشد الناس عقوبة يوم القيامة من يكتم العلم الذي أنزله الله، والهدى الذي جاءت به رسله تعالى.
No jeyaa e ɓureteeɓe leptoyeede ñalnde darngal, ɓen suuɗayɓe ganndal ngal Alla Jippini, e peewal ngal Nulaaɓe Makko ɓen ngaddi. info

• من نعمة الله تعالى على عباده المؤمنين أن جعل المحرمات قليلة محدودة، وأما المباحات فكثيرة غير محدودة.
No jeyaa e neemaaji Alla ɗin e jeyaaɓe Makko ɓen, ko harmi na famɗi na dotta harminaaɗi. Dagiiɗi kan ko ɗuuɗi ɗi alaa kaddi. info