قۇرئان كەرىم مەنىلىرىنىڭ تەرجىمىسى - قۇرئان كەرىم قىسقىچە تەپسىرىنىڭ فۇلانىچە تەرجىمىسى

بەت نومۇرى:close

external-link copy
106 : 2

۞ مَا نَنسَخۡ مِنۡ ءَايَةٍ أَوۡ نُنسِهَا نَأۡتِ بِخَيۡرٖ مِّنۡهَآ أَوۡ مِثۡلِهَآۗ أَلَمۡ تَعۡلَمۡ أَنَّ ٱللَّهَ عَلَىٰ كُلِّ شَيۡءٖ قَدِيرٌ

106- Alla Toowɗo O laɓɓini wonde kala nde itti ñaawoore Aaye nder Kur'aana, maa so O momtii wowlaandu aaye o haa yimɓe njejjiti mbo, ndeen O adda ko ɓuri nafoore, foti yaawii maa leelii, wolla ko nanndi e mum, ɗuum noon wonata ko e ganndal e ñeeñal Makko, Aan -Annabiijo- Aɗa anndi Alla Mbo hattani kala huunde, O waɗa ko O welaa, O ñaawa ko O yiɗi. info
التفاسير:

external-link copy
107 : 2

أَلَمۡ تَعۡلَمۡ أَنَّ ٱللَّهَ لَهُۥ مُلۡكُ ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضِۗ وَمَا لَكُم مِّن دُونِ ٱللَّهِ مِن وَلِيّٖ وَلَا نَصِيرٍ

107- A anndii - Aan Annabiijo - wonde Alla woni Jooma asamanji e lesdi, Omo ñaawa ko O welaa, O yamira jeyaaɓe Makko ko O muuyi, O haɗa ɓe ko O welaaka, O lelna e sariya ko O welaa, O itta ko O welaa, on ngalaa ballo jogotooɗo geɗe mon sonaa Alla, wonaa kadi ballo deenoowo on gaa bone, ko Alla tan woni baawɗo kattanɗo ɗuum fof. info
التفاسير:

external-link copy
108 : 2

أَمۡ تُرِيدُونَ أَن تَسۡـَٔلُواْ رَسُولَكُمۡ كَمَا سُئِلَ مُوسَىٰ مِن قَبۡلُۗ وَمَن يَتَبَدَّلِ ٱلۡكُفۡرَ بِٱلۡإِيمَٰنِ فَقَدۡ ضَلَّ سَوَآءَ ٱلسَّبِيلِ

108- Onon goonɗinɓe on potaani naamnaade nelaaɗo mon o -naamnal salagol- wano yimɓe Muusaa naamnornoo annabi maɓɓe o ko yawti; ɓe mbii: {hollu min Alla ko laaɓi} [Nisaa"i: 153], kala lomtinirɗo goonɗingol keefeeru tawa o majjii laawol pooccingol ngol. info
التفاسير:

external-link copy
109 : 2

وَدَّ كَثِيرٞ مِّنۡ أَهۡلِ ٱلۡكِتَٰبِ لَوۡ يَرُدُّونَكُم مِّنۢ بَعۡدِ إِيمَٰنِكُمۡ كُفَّارًا حَسَدٗا مِّنۡ عِندِ أَنفُسِهِم مِّنۢ بَعۡدِ مَا تَبَيَّنَ لَهُمُ ٱلۡحَقُّۖ فَٱعۡفُواْ وَٱصۡفَحُواْ حَتَّىٰ يَأۡتِيَ ٱللَّهُ بِأَمۡرِهِۦٓۗ إِنَّ ٱللَّهَ عَلَىٰ كُلِّ شَيۡءٖ قَدِيرٞ

109- Ɓaawo goonɗingol mon, heewɓe e yahudeeɓe e nasaara en njiɗiino nawtude on e keefeeru wano ndewiranno-ɗon pankareeji, sabu ngañgu maɓɓe, ɗuum ɓe njelii ɓaawo nde ɓe laaɓaa wonde ko Annabiijo addi iwde e Alla ko goonga, ngaccee -onon goonɗinɓe- golleeji maɓɓe ɗi, ɗuurnee majjere maɓɓe e bone maɓɓe, haa ñaawoore Alla yana e maɓɓe, yamiroore e ñaawoore Alla arii, yedduɓe ɓe okkano suɓaade Lislaam maa ɓe njoɓa Jijya wolla hare- Alla Mbo hattani kala huunde, O ronkantaa ɓe. info
التفاسير:

external-link copy
110 : 2

وَأَقِيمُواْ ٱلصَّلَوٰةَ وَءَاتُواْ ٱلزَّكَوٰةَۚ وَمَا تُقَدِّمُواْ لِأَنفُسِكُم مِّنۡ خَيۡرٖ تَجِدُوهُ عِندَ ٱللَّهِۗ إِنَّ ٱللَّهَ بِمَا تَعۡمَلُونَ بَصِيرٞ

110- Ñiiɓnee e timminde jookli juulde e baɗɗiiɗi e sunnaaji mayre, tottee asakal jawle mon faade e haanduɓe heen, kala golle moƴƴe ɗe mbaɗan-ɗon ko'e mon ado maayde mon, maa on keɓ mbarjaari joom mon ñande darnga, Alla noon Ko ji'oowo golle mon, O yoɓa gooto kala ko gollunoo. info
التفاسير:

external-link copy
111 : 2

وَقَالُواْ لَن يَدۡخُلَ ٱلۡجَنَّةَ إِلَّا مَن كَانَ هُودًا أَوۡ نَصَٰرَىٰۗ تِلۡكَ أَمَانِيُّهُمۡۗ قُلۡ هَاتُواْ بُرۡهَٰنَكُمۡ إِن كُنتُمۡ صَٰدِقِينَ

111- Fedde e yahuud en e nasaara en mbii: Aljanna ko kamɓe keerori ɗum, yahuud en mbii: alaa naatoowo toon sonaa yay huudeejo, nasaara en mbii: alaa naatoowo toon sonaa nasaraajo, ɗuum woni yelaaji e miijooji maɓɓe bonɗi, yo A ruttu e maɓɓe mbi'aa -Aan Annabi -: ngaddee tinndinoore ko cikkoton ko, so tawii oɗon ngoonɗi e nodditoore mon nde. info
التفاسير:

external-link copy
112 : 2

بَلَىٰۚ مَنۡ أَسۡلَمَ وَجۡهَهُۥ لِلَّهِ وَهُوَ مُحۡسِنٞ فَلَهُۥٓ أَجۡرُهُۥ عِندَ رَبِّهِۦ وَلَا خَوۡفٌ عَلَيۡهِمۡ وَلَا هُمۡ يَحۡزَنُونَ

112- Sellii wonde naatoowo Aljanna woni laaɓanɗo Alla faati e Makko, oon woni kadi moƴƴinirɗo dewe makko jokkude ko nulaaɗo addi, kala fedde nde o jeyaa ko oon woni naatoowo Aljanna, o heɓa mbarjaari joom mum, ɓe kulataa ko fadi ɓe laakara, ɓe cunotaako e ko yawtiri ɓe aduna. Ɓaawo garal annabiijo Muhammadu (jkm) ɗiin sifaaji ngoodaani sonaa e juulɓe. info
التفاسير:
بۇ بەتتىكى ئايەتلەردىن ئېلىنغان مەزمۇنلار:
• أن الأمر كله لله، فيبدل ما يشاء من أحكامه وشرائعه، ويبقي ما يشاء منها، وكل ذلك بعلمه وحكمته.
Huunde fof ko Alla woodani, O wayla ko O welaa e ñaawooje e sariyaaji Makko, O hedda heen ko O muuyi, ɗuum fof ko e ganndal e ñeeñal Makko. info

• حَسَدُ كثيرٍ من أهل الكتاب هذه الأمة، لما خصَّها الله من الإيمان واتباع الرسول، حتى تمنوا رجوعها إلى الكفر كما كانت.
Heewɓe e yimɓe deftere ngañiri ngol leñol sabu ko Alla okki ngol goonɗinal e jokkude nulaaɗo, haa ɓe njiɗi yo leñol ngol rutto e keefeeru no wonrano nih. info