വിശുദ്ധ ഖുർആൻ പരിഭാഷ - അൽ മുഖ്തസ്വർ ഫീ തഫ്സീറിൽ ഖുർആനിൽ കരീം (ഫുലാനി വിവർത്തനം).

പേജ് നമ്പർ:close

external-link copy
87 : 9

رَضُواْ بِأَن يَكُونُواْ مَعَ ٱلۡخَوَالِفِ وَطُبِعَ عَلَىٰ قُلُوبِهِمۡ فَهُمۡ لَا يَفۡقَهُونَ

Ɓee naafiqiiɓe welanaama wonkiiji maɓɓe ɗin koyeera e jaasere, tuma nde ɓe suɓinoo tultidugol e joomiraaɓe nganto ɓen. Alla noti e ɓerɗe maɓɓe ɗen sabu keeferaaku e naafiqaaku maɓɓe ngun, kamɓe ɓe anndaa nafa maɓɓe. info
التفاسير:

external-link copy
88 : 9

لَٰكِنِ ٱلرَّسُولُ وَٱلَّذِينَ ءَامَنُواْ مَعَهُۥ جَٰهَدُواْ بِأَمۡوَٰلِهِمۡ وَأَنفُسِهِمۡۚ وَأُوْلَٰٓئِكَ لَهُمُ ٱلۡخَيۡرَٰتُۖ وَأُوْلَٰٓئِكَ هُمُ ٱلۡمُفۡلِحُونَ

Ammaa Nulaaɗo on e gomɗimɓe wonnduɓe e makko ɓen, ɓe tultaano ka jihaadi fii laawol Alla wano ɓee ɗoo. Kamɓe ɓe tiiɗnorno e laawol Alla ngol jawle maɓɓe ɗen e wonkiiji maɓɓe ɗin. Njoɓdi maɓɓe ndin ka Alla woni nafooreeji aduna, wano ballal e konhoyri. Ɓe heɓi kadi nafooreeji laakara, wano naatugol Aljanna, e maleede e daɗugol ko huli. info
التفاسير:

external-link copy
89 : 9

أَعَدَّ ٱللَّهُ لَهُمۡ جَنَّٰتٖ تَجۡرِي مِن تَحۡتِهَا ٱلۡأَنۡهَٰرُ خَٰلِدِينَ فِيهَاۚ ذَٰلِكَ ٱلۡفَوۡزُ ٱلۡعَظِيمُ

Alla heblanii ɓe Aljannaaji ɗi canɗi ilata senngo ley kuɓeeje maɓɓe, ko ɓe duumotooɓe ton poomaa, ɓe heɓataa ko lannata ton. Ko ndin njoɓdi woni malal mawngal ngal yeru mun alaa. info
التفاسير:

external-link copy
90 : 9

وَجَآءَ ٱلۡمُعَذِّرُونَ مِنَ ٱلۡأَعۡرَابِ لِيُؤۡذَنَ لَهُمۡ وَقَعَدَ ٱلَّذِينَ كَذَبُواْ ٱللَّهَ وَرَسُولَهُۥۚ سَيُصِيبُ ٱلَّذِينَ كَفَرُواْ مِنۡهُمۡ عَذَابٌ أَلِيمٞ

Jeyaaɓe e yimɓe buruure Madiina ɓen e takko ɗon on ari hino ngantinoo e Nulaaɗo Alla on (yo o his), fii yo o newnan ɓe tultugol e jihaadi ndin. Yimɓe goo kadi tulti, ɓen ɗon kan hay duŋinanooki yaltugol ngol; tawde ɓe gomɗinaa Annabiijo on e fodoore Alla nden. Aray ka lepte muusuɗe hawra e ɓen sabu keeferaaku maɓɓe ngun. info
التفاسير:

external-link copy
91 : 9

لَّيۡسَ عَلَى ٱلضُّعَفَآءِ وَلَا عَلَى ٱلۡمَرۡضَىٰ وَلَا عَلَى ٱلَّذِينَ لَا يَجِدُونَ مَا يُنفِقُونَ حَرَجٌ إِذَا نَصَحُواْ لِلَّهِ وَرَسُولِهِۦۚ مَا عَلَى ٱلۡمُحۡسِنِينَ مِن سَبِيلٖۚ وَٱللَّهُ غَفُورٞ رَّحِيمٞ

Bakkaatu fawaaki rewɓe ɓen, e fayɓe ɓen, e nawnuɓe ɓen, e ronkituɓe ɓen, e wumiɗuɓe ɓen e waasuɓe ɓenɓe heɓataa ko wintoo e jawdi ɓen fii ɓe tultii ka jihaadi. Tawde nganto maɓɓe ngon ko jaɓaango, si ɓe laɓɓinanii Alla e Nulaaɗo Makko on ɓe golliri sari'a Makko. Laawol feloore alanaa moƴƴimɓe ɓen e ɓen joomiraaɓe nganto'en. Alla ko Haforowo junuubi moƴƴimɓe ɓen, Hinnotooɗo ɓe. info
التفاسير:

external-link copy
92 : 9

وَلَا عَلَى ٱلَّذِينَ إِذَا مَآ أَتَوۡكَ لِتَحۡمِلَهُمۡ قُلۡتَ لَآ أَجِدُ مَآ أَحۡمِلُكُمۡ عَلَيۡهِ تَوَلَّواْ وَّأَعۡيُنُهُمۡ تَفِيضُ مِنَ ٱلدَّمۡعِ حَزَنًا أَلَّا يَجِدُواْ مَا يُنفِقُونَ

Bakkaatu alanaa kadi ɓen tultuɓe yahdugol e maaɗa ɓe aru-maa, an Nulaaɗo, hiɓe ɗaɓɓire waɗɗingol ɓe daabeeji, maakanɗaa ɓe : "Mi heɓaali ko mi waɗɗina on e daabe." Ɓe huccita ɓe acce hara gite maɓɓe no yuppa gomɗi suno fii ɓe heɓanaali ko'e maɓɓe maa ɓe heɓire ko ɓe wintoo. info
التفاسير:

external-link copy
93 : 9

۞ إِنَّمَا ٱلسَّبِيلُ عَلَى ٱلَّذِينَ يَسۡتَـٔۡذِنُونَكَ وَهُمۡ أَغۡنِيَآءُۚ رَضُواْ بِأَن يَكُونُواْ مَعَ ٱلۡخَوَالِفِ وَطَبَعَ ٱللَّهُ عَلَىٰ قُلُوبِهِمۡ فَهُمۡ لَا يَعۡلَمُونَ

Nde Alla ɓannginnoo wonnde laawol leptirngol alanah joomiraaɓe ngnto ɓen, O jantino ɓen fodduɓe e lepte, O Daali : "Anndu ko laawol leptirngol e nanngitirngol woodani, ko ɓen ɗaɓɓirooɓe ma, an Nulaaɗo, duŋayee fii tultulgol ka jihaadi, hara kamɓe ko ɓe hattamɓe ɗum sabu woodde hebilorɗe mun.Ɓe welanaama ko'e maɓɓe ɗen koyeera e jaasere, tuma nde ɓe heddodinoo e tultulɓe ɓen ka cuuɗi. Alla notii e ɓerɗe maɓɓe ɗen, ɗe battinortaa waaju. Kamɓe non, sabu nden notannnde, ɓe anndaa ka moƴƴere maɓɓe woni, sakko ɓe suɓoo nde. Ɓe anndaa kadi bone maɓɓe, sakko ɓe woɗɗitoo mo. info
التفاسير:
ഈ പേജിലെ ആയത്തുകളിൽ നിന്നുള്ള പാഠങ്ങൾ:
• المجاهدون سيحصِّلون الخيرات في الدنيا، وإن فاتهم هذا فلهم الفوز بالجنة والنجاة من العذاب في الآخرة.
Tiiɗnorayɓe jihaadi ɓen, ɓe heɓay moƴƴi aduna. Hay si tawii non laawikiɓe dum, haray hino woodani ɓe maloore Aljanna e daɗugol lepte laakara. info

• الأصل أن المحسن إلى الناس تكرمًا منه لا يؤاخَذ إن وقع منه تقصير.
ka lasli, moƴƴiniroowo teddungal on e yimɓe ɓen, o nanngitirtaake raɓɓindinagol. info

• أن من نوى الخير، واقترن بنيته الجازمة سَعْيٌ فيما يقدر عليه، ثم لم يقدر- فإنه يُنَزَّل مَنْزِلة الفاعل له.
kala anniyiiɗo moƴƴere, nde jokkondiri e pellital annuyee e kon ko o hattani, hooti o ronki waawude ɗum, o yoɓitirte njoɓe golluɗo ɗum. info

• الإسلام دين عدل ومنطق؛ لذلك أوجب العقوبة والمأثم على المنافقين المستأذنين وهم أغنياء ذوو قدرة على الجهاد بالمال والنفس.
Lislaamu ko diina nunɗuka e hakkille. Ko ɗum waɗi si ka waɗɗini lepte e bakkaatu e hoore naafiqiiɓe duŋinotooɓe ɓen, hara ko ɓe alɗuɓe, jogiiɓe feere jawdi e wonkii fii jihaadi. info