د قرآن کریم د معناګانو ژباړه - فولاني ژبې ته د المختصر في تفسیر القرآن الکریم ژباړه

د مخ نمبر:close

external-link copy
73 : 16

وَيَعۡبُدُونَ مِن دُونِ ٱللَّهِ مَا لَا يَمۡلِكُ لَهُمۡ رِزۡقٗا مِّنَ ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضِ شَيۡـٔٗا وَلَا يَسۡتَطِيعُونَ

Ɓee sirkooɓe no rewa gaanin Alla, sanamuuji ɗi jogitaaki addangol ɓe arsike woo ka kammuuli wanaa kadi ka leydi. Ɗi alaa feere ɗum, tawde ko ɗi tafaaɗi darnaa ɗi alaa nguurndam wanaa fere ganndal. info
التفاسير:

external-link copy
74 : 16

فَلَا تَضۡرِبُواْ لِلَّهِ ٱلۡأَمۡثَالَۚ إِنَّ ٱللَّهَ يَعۡلَمُ وَأَنتُمۡ لَا تَعۡلَمُونَ

Onon ɓee yimɓe, wata on waɗan Alla yerondiraaɗi e ɗii sanamuuji ɗi nafataa ɗi lorrataa. Alla alaa nanndolla sakko kafidon Mo e mun ka dewal. Pellet, Alla ko annduɗo sifaaji Makko mawngu e timmal ɗin, onon non on anndaa ɗum, ko ɗum naɓata on e sirkangol Mo, waɗanon Mo yeruuji e sanamuuji mon ɗin. info
التفاسير:

external-link copy
75 : 16

۞ ضَرَبَ ٱللَّهُ مَثَلًا عَبۡدٗا مَّمۡلُوكٗا لَّا يَقۡدِرُ عَلَىٰ شَيۡءٖ وَمَن رَّزَقۡنَٰهُ مِنَّا رِزۡقًا حَسَنٗا فَهُوَ يُنفِقُ مِنۡهُ سِرّٗا وَجَهۡرًاۖ هَلۡ يَسۡتَوُۥنَۚ ٱلۡحَمۡدُ لِلَّهِۚ بَلۡ أَكۡثَرُهُمۡ لَا يَعۡلَمُونَ

Alla piyirii misal ruttugol sirkooɓe ɓen: Maccuɗo jeyaaɗo, mo gayntaa haaju, mo alaa ko wintoo, e dimo mo Men okki immorde ka Amen jawdi halal, hara on waɗa ndi ko o yiɗi, himo wintora ndi gunndoo e kene no o yiɗiri. Ɓen worɓe ɗiɗo fotataa. Ko honnon non fonnanton hakkunde Alla Joomiraaɗo On waɗoowo ko yiɗi e Laamu Mun, e ɗin sanamuuji mon ɗi ɓokkaa? Yeettore woodanii Alla hannduɗo e yettoore! Si ko woni, ko ɓuri ɗuuɗude e sirkooɓe ɓen ɓe anndaa ko Alla hertori Allaagu ngun e reweede nen. info
التفاسير:

external-link copy
76 : 16

وَضَرَبَ ٱللَّهُ مَثَلٗا رَّجُلَيۡنِ أَحَدُهُمَآ أَبۡكَمُ لَا يَقۡدِرُ عَلَىٰ شَيۡءٖ وَهُوَ كَلٌّ عَلَىٰ مَوۡلَىٰهُ أَيۡنَمَا يُوَجِّههُّ لَا يَأۡتِ بِخَيۡرٍ هَلۡ يَسۡتَوِي هُوَ وَمَن يَأۡمُرُ بِٱلۡعَدۡلِ وَهُوَ عَلَىٰ صِرَٰطٖ مُّسۡتَقِيمٖ

Alla piyii misal goo kadi fii ruttugol ɓe, worɓe ɗiɗo: Goɗɗo e maɓɓe ko mboboojo, o nanataa, o wowlataa, o faamataa; ronkanɗo hoore-mun ronki nafude woɗɓe goo, kanko ko o donngal e hoore fawtiiɗo mo on; nokku kala ka on imminiri mo, o addataa moƴƴere, o waɗataa ko o habboraa. Hara on ɗon fotay e on hisuɗo nanɗe e kara, ɗuuɗa nafa, yamiroowo yimɓe ɓen nunɗal, ñiiɓuɗo e wonkii mun, wonɗo e laawol feeñungol ngol jilɓaa ngol ooñaakii? Ko honno fonnirton, onon ɓee sirkooɓe, hakkunde Alla sifroɗo sifaaji mawngu e timmal, e ɗin sanamuuji mon ɗi nanataa ɗi wowlataa, ɗi pooɗataa nafa ɗi huncataa lorra? info
التفاسير:

external-link copy
77 : 16

وَلِلَّهِ غَيۡبُ ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضِۚ وَمَآ أَمۡرُ ٱلسَّاعَةِ إِلَّا كَلَمۡحِ ٱلۡبَصَرِ أَوۡ هُوَ أَقۡرَبُۚ إِنَّ ٱللَّهَ عَلَىٰ كُلِّ شَيۡءٖ قَدِيرٞ

Ko Alla tun heeranii anndugol ko wirnii ka kamuuli e ka leydi, wanaa gooto e tagu Makko ngun. Fiyaaku Darngal ngal -jeyaaɗum e wirɗiini ɗi O heerori- wonaali ka yaawugol arde mun si O faalaama ɗum, si wanaa yeru maƴaango yiitere, wurin ko ɗum ɓuri ɓaɗtaade. Pellet, Alla ko hattan- ɗo kala huunde, huunde ronkintaa Mo. Si O faandi- ke huunde, O wi'anay nde tun "Kun (laato)" nde laatoo. info
التفاسير:

external-link copy
78 : 16

وَٱللَّهُ أَخۡرَجَكُم مِّنۢ بُطُونِ أُمَّهَٰتِكُمۡ لَا تَعۡلَمُونَ شَيۡـٔٗا وَجَعَلَ لَكُمُ ٱلسَّمۡعَ وَٱلۡأَبۡصَٰرَ وَٱلۡأَفۡـِٔدَةَ لَعَلَّكُمۡ تَشۡكُرُونَ

Alla yaltinii on, onon ɓee yimɓe ɓen, e deedi neeniraaɓe mon ɓen, ɓaawo nde yawtuɗon dumunna soweede, ko on entoy ko anndaa hay huunde, O waɗani on nanɗe ɗe naniron, e giiɗe ɗe yi'iron, e ɓerɗe ɗe haqqiliron, jortagol nde yettoton Mo e ko O neeminiri on kon. info
التفاسير:

external-link copy
79 : 16

أَلَمۡ يَرَوۡاْ إِلَى ٱلطَّيۡرِ مُسَخَّرَٰتٖ فِي جَوِّ ٱلسَّمَآءِ مَا يُمۡسِكُهُنَّ إِلَّا ٱللَّهُۚ إِنَّ فِي ذَٰلِكَ لَأٓيَٰتٖ لِّقَوۡمٖ يُؤۡمِنُونَ

E ɓee sirkooɓe ndaaraali colli ɗin no eltiraa wiiru-gol non ka weeyo sabu ko Alla yeɗiri kon gabbitti e henndu newiindu? O anndini ɗi fontugol accita gabitti(bibje) ɗin? Jogitaaki ɗi haɗiɗi yanugol e ndun henndu si wanaa Alla hattanɗo On. Wonii e ngol eltugol jogitoo ɗin colli wata ɗi yanu, hujjaaji wonannde yimɓe gomɗinooɓe Alla ɓen, tawde ko kamɓe nafitorta hujjaaji ɗin ɓe waajitora. info
التفاسير:
په دې مخ کې د ایتونو د فایدو څخه:
• لله تعالى الحكمة البالغة في قسمة الأرزاق بين العباد، إذ جعل منهم الغني والفقير والمتوسط؛ ليتكامل الكون، ويتعايش الناس، ويخدم بعضهم بعضًا.
Hino woodani Alla ñenƴal yottiingal ka senndangol jeyaaɓe ɓen arsike, tawde O waɗii e maɓɓe galo e baaso e hakindiiɗo, fii yo Winndere nden fotondir, yimɓe ɓen wuurida, woɗɓe kurkanoo woɗɓe goo. info

• دَلَّ المثلان في الآيات على ضلالة المشركين وبطلان عبادة الأصنام؛ لأن شأن الإله المعبود أن يكون مالكًا قادرًا على التصرف في الأشياء، وعلى نفع غيره ممن يعبدونه، وعلى الأمر بالخير والعدل.
Mise ɗen ɗiɗo ka Aayeeje tinndinii majjere sirkoo- ɓe ɓen, e wonnde ko meere woni rewugol sanamji ɗin, tawde reweteeɗo on tigiri, ko yo taw hara ko laamɗo hattanɗo kala huunde, duncanay- ɗo rewooɓe mo ɓen, hara kadi o yamiray moƴƴere e nunɗal. info

• من نعمه تعالى ومن مظاهر قدرته خلق الناس من بطون أمهاتهم لا علم لهم بشيء، ثم تزويدهم بوسائل المعرفة والعلم، وهي السمع والأبصار والأفئدة، فبها يعلمون ويدركون.
Hino jeyaa e neemaaji Alla, e ko kattal Makko ngal feeñiri, tagirgol yimɓe ɓen ka deedi neeniraaɓe maɓɓe ɓen hara ɓe alaa anndal hay huunde, refti O ɓeydira ɓe moftirɗi anndal e ganndal, ɗin woni nanɗe, e giiɗe e ɓernde, ko ɗin ɓe anndirta ɓe gelora. info