ߞߎ߬ߙߣߊ߬ ߞߟߊߒߞߋ ߞߘߐ ߟߎ߬ ߘߟߊߡߌߘߊ - ߟߊߘߛߏߣߍ߲" ߞߎ߬ߙߣߊ߬ ߞߟߊߒߞߋ ߞߘߐߦߌߘߊ ߘߐ߫ ߝߎ߬ߟߊߣߌ߲ ߘߐ߫

ߞߐߜߍ ߝߙߍߕߍ:close

external-link copy
36 : 21

وَإِذَا رَءَاكَ ٱلَّذِينَ كَفَرُوٓاْ إِن يَتَّخِذُونَكَ إِلَّا هُزُوًا أَهَٰذَا ٱلَّذِي يَذۡكُرُ ءَالِهَتَكُمۡ وَهُم بِذِكۡرِ ٱلرَّحۡمَٰنِ هُمۡ كَٰفِرُونَ

Si yi'ii ma -an Nulaaɗo- ɓee sirkooɓe, ɓe jogitortaa ma si wanaa jalkitde hiɓe raɗora jokkuɓe ɓe ɓen wi'igol maɓɓe: "Enee, ko oo woni yennude reweteeɗi mo'on ɗi wonɗon rewude ɗin?!" Hara ɓe jalnorte woni, ko ɓe yedduɓe ko Alla jippini kon e maɓɓe immorde ka Alqur'aanaare e ko O okki ɓe kon e neemaaji ko ɓe yeddu ɓe; ko kamɓe hanndi e ayiibe on sabu hawtindirgol maɓɓe kala bone. info
التفاسير:

external-link copy
37 : 21

خُلِقَ ٱلۡإِنسَٰنُ مِنۡ عَجَلٖۚ سَأُوْرِيكُمۡ ءَايَٰتِي فَلَا تَسۡتَعۡجِلُونِ

Neɗɗo on Tagaama e heñaare, kanko himo heñora piiji ɗin ado waɗugol majji, ko sabu ɗum si sirkooɓe ɓen no heñara Lepte ɗen, aray Mi holla on -onon heñorɓe ɓen Lepte Am ɗen- ko heñornoɗon kon e ɗum, wata on ɗaɓɓu yaccinaneede ɗum. info
التفاسير:

external-link copy
38 : 21

وَيَقُولُونَ مَتَىٰ هَٰذَا ٱلۡوَعۡدُ إِن كُنتُمۡ صَٰدِقِينَ

Heeferɓe yedduɓe Immital ɓen hiɓe wi'ude e noone heñorgol: "Ko honnde tuma ko foduɗon men kon laatotoo -ko onon yo Julɓe- immorde e Immital si tawii ko on goonguɓe e kon ko nodditiɗon waɗugol mum. info
التفاسير:

external-link copy
39 : 21

لَوۡ يَعۡلَمُ ٱلَّذِينَ كَفَرُواْ حِينَ لَا يَكُفُّونَ عَن وُجُوهِهِمُ ٱلنَّارَ وَلَا عَن ظُهُورِهِمۡ وَلَا هُمۡ يُنصَرُونَ

Sinndo ɓee heeferɓe yedduɓe Immital annduno tuma tawi ɓe ruttataa Yiite ngen gaayi geece maɓɓe ɗen wanaa gaayi ɓabbe maɓɓe ɗen kdai, wonnde kadi walloowo alaa mo no walla ɓe duñugol Lepte ɗen gaayi maɓɓe, sinndo ɓe yananano ɗum ɓe heñortaano Lepte ɗen. info
التفاسير:

external-link copy
40 : 21

بَلۡ تَأۡتِيهِم بَغۡتَةٗ فَتَبۡهَتُهُمۡ فَلَا يَسۡتَطِيعُونَ رَدَّهَا وَلَا هُمۡ يُنظَرُونَ

Ngee Yiite nge ɓe leptetee e mu'un nge arataa e maɓɓe e anndal maɓɓe, ko woni, nge aray e maɓɓe e juhayee, hara ɓe hattantaake yiltugol nge e maɓɓe, wanaa kamɓe woni nennanoyteeɓe haa ɓe tuuba Hinnayee on hewta ɓe. info
التفاسير:

external-link copy
41 : 21

وَلَقَدِ ٱسۡتُهۡزِئَ بِرُسُلٖ مِّن قَبۡلِكَ فَحَاقَ بِٱلَّذِينَ سَخِرُواْ مِنۡهُم مَّا كَانُواْ بِهِۦ يَسۡتَهۡزِءُونَ

Si tawii yimɓe maaɗa ɓen jalkitii ma, haray wanaa an ɗum fuɗɗori, gomɗii jalkitanoo ma Nulaaɓe ado maaɗa -an Nulaaɗo- O huɓindii yedduɓe ɓen, ɓen laatinooɓe no jalkita ɓe Lepte ɗen ɓen laatinooɓe no jalnora ɓe ka aduna tuma nde Nulaaɓe maɓɓe ɓen hulɓinirta ɓe. info
التفاسير:

external-link copy
42 : 21

قُلۡ مَن يَكۡلَؤُكُم بِٱلَّيۡلِ وَٱلنَّهَارِ مِنَ ٱلرَّحۡمَٰنِۚ بَلۡ هُمۡ عَن ذِكۡرِ رَبِّهِم مُّعۡرِضُونَ

Maakan -an Nulaaɗo- ɓee heñorayɓe Lepte: "Ko hommbo reenata on jemma e ñalorma e kon ko Hinnorante On muuyani on immorde e jippinngol Lepte ɗen e halkugol on?" ko woni, kamɓe gaayi jaŋtaade waajuuji Joomi maɓɓe ɗin e hujjaaji Makko ɗin ko ɓe ɗurniiɓe, ɓe taskotaako hay e huunde e ɗum sabu majjere e njofoyaagal. info
التفاسير:

external-link copy
43 : 21

أَمۡ لَهُمۡ ءَالِهَةٞ تَمۡنَعُهُم مِّن دُونِنَاۚ لَا يَسۡتَطِيعُونَ نَصۡرَ أَنفُسِهِمۡ وَلَا هُم مِّنَّا يُصۡحَبُونَ

Kaa no woodani ɓe reweteeɓe ɓe no dannda ɓe Lepte Amen ɗen? Ɓe hattantaake wallirde wonkiiji maɓɓe ɗin martinngol lorra e majji, ɓe anndantaa ɗi nafa, mo wallaali wonkii mun ko honno o wallirta tanaa makko?! wanaa kamɓe kadi woni walloyteeɓe immorde e Lepte Amen ɗen. info
التفاسير:

external-link copy
44 : 21

بَلۡ مَتَّعۡنَا هَٰٓؤُلَآءِ وَءَابَآءَهُمۡ حَتَّىٰ طَالَ عَلَيۡهِمُ ٱلۡعُمُرُۗ أَفَلَا يَرَوۡنَ أَنَّا نَأۡتِي ٱلۡأَرۡضَ نَنقُصُهَا مِنۡ أَطۡرَافِهَآۚ أَفَهُمُ ٱلۡغَٰلِبُونَ

Ko woni Men dakmitii ɓee yedduɓe, Men dakmitiri baabiraaɓe maɓɓe ɓen sabu ko Men weeɓitani ɓe immorde e neemaaji Amen; ka ɗaynugol ɓe, haa jamaanu ngun juutani ɓe, ɓe hoditori ɗum, ɓe ñiiɓi e geddi maɓɓe. Kaa hara ɓee hoditorɓe neemaaji Amen heñorɓe Lepte Amen yi'aali wonnde Menen Meɗen ara e leydi ndin Men uytira ndi e bannŋeeji mayri doolnugol Amen yimɓe mayri, e Polgal Amen e hoore maɓɓe, sakko ɓe taskoo ɗum fii wata yanu e maɓɓe ko yani kon e tanaa maɓɓe?! Ɓee laataaki fooluɓe, ko woni, kamɓe ko ɓe foolaaɓe. info
التفاسير:
ߟߝߊߙߌ ߟߎ߫ ߢߊ߬ߕߣߐ ߘߏ߫ ߞߐߜߍ ߣߌ߲߬ ߞߊ߲߬:
• بيان كفر من يستهزئ بالرسول، سواء بالقول أو الفعل أو الإشارة.
Ɓannginngol keefaraagu ɓen jalnorayɓe Nulaaɓe ɓen, foti non ko e konngol maaɗum kuungal maa joopaade. info

• من طبع الإنسان الاستعجال، والأناة خلق فاضل.
No jeyaa njikku neɗɗanke on heñagol, muñal ngal noon ko njikku moƴƴo. info

• لا يحفظ من عذاب الله إلا الله.
Reenataa immorde e Lepte Alla ɗen si wanaa Alla. info

• مآل الباطل الزوال، ومآل الحق البقاء.
Battane meereko iwayngal, keɓal Goongawal ngal ko heddotoongal. info