Tuma nde danndi on gaayi yimɓe mon ɓen, tertiɗon ko ɓe rewata kon gaanin Alla, on rewaali si wanaa Alla Kanko tun, fattoyagol ngol ka fammeere fii dogidugol e diina mon kan Joomi mon Seniiɗo On hiMo weftana=wertana on immorde e Yurmeende Makko nden ko hiMo reenira on ɗun immorde e ayɓe mon O hiwa on kadi, O niwinana on e fiyaake mon ko hiɗon nafitora ɗun, konko lontinanta on e ngurdanɗan hakkunde yimɓe mon.
Ɓe jaɓi ko ɓe yamiraa kon, Alla liɓi ɗoyngol e maɓɓe, O reeni ɓe e gaño maɓɓe on. A yi'ay -an sutiiɗo ɓe- naange ngen si nge ƴellitike ka fuɗirde magge hinge ooñora e fammeere maɓɓe nden ka senngo ñaamo naatungo ngon e mayre, si nge wirnike ka mutugol magge nge selirana nde ka senngo nano mayre nge hewtataa nde, kamɓe hiɓe e ɗowde duumiindi nguli naange ngen tampintaa ɓe, kamɓe hiɓe e yaajeende ka fammeere henndu ndu ɓe hatonnjini ndun e mu'un no hewtude ɓe, ɗun ko ɓe heɓi immorde e wernugol ɓe ka fammeere, e liɓugol ɗoyngol e maɓɓe, e ooñagol naange ngen e maɓɓe, e yaajugol nokkuure maɓɓe nden, e danndugol ɓe bone yimɓe maɓɓe ɓen: Ko jeyaaɗun e kaaweeji Golle Alla tinndinɗe e Kattaɗe Makko, kala mo Alla hawrinndini e Laawol Peewal ko on woni feewuɗo e goonga, on Mo o tertiiɗun e gaayi maggol O majjini mo, a heɓantaa mo walloowo mo no hawrinndina mo e Peewal, o fewna mo e maggal; sabu fewnugol ngol ko e Junngo Alla woni, wonaa e juuɗe makko kanko.
A sikkay ɓe -an ndaaroowo ɓe- ko ɓe finuɓe sabu udditagol gite maɓɓe, ko selli kon kamɓe ko ɓe ɗaaniiɓe, Meɗen waylitira ɓe e nder ɗoyngol maɓɓe ngol tumagoo ñaamo, tumagoo kadi nano, fii wata leydi ndin ñaamu ɓalli maɓɓe ɗin, rawaandu maɓɓe setodundu ndun e maɓɓe hindu focci koyɗe mayru ka damal fammeere nden, sinno a yaltitiino e maɓɓe yi'uɗaa ɓe a huccitayno e maɓɓe dogaa sabu hulugol ɓe, wonkii maa heewayno kulol maɓɓe.
Ko wano Men waɗirani ɓe nii, ko Men jantii kon immorde e hawniiɗi Kattanɗe Amen, Men finndini ɓe ɓaawo dummunne juutuɗo fii yo woɓɓe maɓɓe lanndo woɓɓe fii on dummunne mo ɓe ɓooyi ɗaanaade e mun, woɓɓe maɓɓe jaabii: "En ñiiɓii e nder ɗoygol ñallal maaɗun yoga e ñallal." Woɓɓe e maɓɓe jaabii, o mo feeñanaali ɗun dummunne ñiiɓugol maɓɓe e ɗoyngol: "Ko Joomi mon woni Annduɗo dummunne ñiiɓugol mon ko on ɗaaniiɓe, ɓe fawee e Makko ganndal ɗun jokkee ko ndaari on kon, nulee goɗɗo e mon wonndude e ɗii mbuuɗi mon kaalise ɗoo ka saare me'en woowaande, yo o ndaaru ko hommbo e yimɓe mayre ɓuri laaɓude ñaametee ɓuri laaɓude kadi wonirde, yo o molto ka naatugol saare nden e ka yaltugol nde e ka huuwondiral makko, yo o wonu ƴoƴuɗo, wata o accu gooto annda fii nokkuure mon nden; sabu ko ɗun addata kon immorde e lorra mawɗo."
Pellet, yimɓe mon ɓen si ɓe yaltitii e mon ɓe anndii nokku mon, ɓe wariray on fiɗirgol on kaaƴe, maaɗun ɓe artira on e laawol maɓɓe ɓoyliingol ngol, ngol ngol wonunoɗon e mu'un ko adii Alla Neeminirde on Peewal faade e Goonga kan, si on artii e maggol on maletaake poomaa, wanaa ka ngurndan aduna wanaa ka laahara kadi, ko woni, on hayray e aduna e laahara hayrere mawnde nden sabu ɗalugol mooɗon Diina Goonga ha kan, kan ka Alla Fewni on e mun, artugol mooɗun e ngol laawol ɓuyleengol.
التفاسير:
من فوائد الآيات في هذه الصفحة:
• من حكمة الله وقدرته أن قَلَّبهم على جنوبهم يمينًا وشمالًا بقدر ما لا تفسد الأرض أجسامهم، وهذا تعليم من الله لعباده.
No jeyaa e Ñeeñal Alla e Kattane Makko waylitugol ɓe e becce maɓɓe ñaamo e nano, beru fii wata leydi ndin bonnu ɓalli maɓɓe ɗin, ɗun ɗoo ko fiinannde nde Alla fiini jeyaaɓe makko ɓen.
• جواز اتخاذ الكلاب للحاجة والصيد والحراسة.
Dagagol jogitagol dawaaɗi ɗin fii haaju e waañirgo e reenirgol.
• انتفاع الإنسان بصحبة الأخيار ومخالطة الصالحين حتى لو كان أقل منهم منزلة، فقد حفظ ذكر الكلب لأنه صاحَبَ أهل الفضل.
Nafitorgol neɗɗanke on wonndinagol e suɓaaɓe ɓen e jillondirgol e moƴƴuɓe ɓen hay si tawii o hewtaaɓe e darja, gomɗii janta rawaandu ndun maraama sabu kayru ndu wonndii e yimɓe ɓural ngal.
• دلت الآيات على مشروعية الوكالة، وعلى حسن السياسة والتلطف في التعامل مع الناس.
Aayeeje ɗen no tinndini e sar'ineede hoolorgol, e moƴƴugol poletik e newagol ka gollondiral e yimɓe ɓen.