د قرآن کریم د معناګانو ژباړه - فولاني ژبې ته د المختصر في تفسیر القرآن الکریم ژباړه

د مخ نمبر:close

external-link copy
16 : 18

وَإِذِ ٱعۡتَزَلۡتُمُوهُمۡ وَمَا يَعۡبُدُونَ إِلَّا ٱللَّهَ فَأۡوُۥٓاْ إِلَى ٱلۡكَهۡفِ يَنشُرۡ لَكُمۡ رَبُّكُم مِّن رَّحۡمَتِهِۦ وَيُهَيِّئۡ لَكُم مِّنۡ أَمۡرِكُم مِّرۡفَقٗا

Tuma nde danndi on gaayi yimɓe mon ɓen, tertiɗon ko ɓe rewata kon gaanin Alla, on rewaali si wanaa Alla Kanko tun, fattoyagol ngol ka fammeere fii dogidugol e diina mon kan Joomi mon Seniiɗo On hiMo weftana=wertana on immorde e Yurmeende Makko nden ko hiMo reenira on ɗun immorde e ayɓe mon O hiwa on kadi, O niwinana on e fiyaake mon ko hiɗon nafitora ɗun, konko lontinanta on e ngurdanɗan hakkunde yimɓe mon. info
التفاسير:

external-link copy
17 : 18

۞ وَتَرَى ٱلشَّمۡسَ إِذَا طَلَعَت تَّزَٰوَرُ عَن كَهۡفِهِمۡ ذَاتَ ٱلۡيَمِينِ وَإِذَا غَرَبَت تَّقۡرِضُهُمۡ ذَاتَ ٱلشِّمَالِ وَهُمۡ فِي فَجۡوَةٖ مِّنۡهُۚ ذَٰلِكَ مِنۡ ءَايَٰتِ ٱللَّهِۗ مَن يَهۡدِ ٱللَّهُ فَهُوَ ٱلۡمُهۡتَدِۖ وَمَن يُضۡلِلۡ فَلَن تَجِدَ لَهُۥ وَلِيّٗا مُّرۡشِدٗا

Ɓe jaɓi ko ɓe yamiraa kon, Alla liɓi ɗoyngol e maɓɓe, O reeni ɓe e gaño maɓɓe on. A yi'ay -an sutiiɗo ɓe- naange ngen si nge ƴellitike ka fuɗirde magge hinge ooñora e fammeere maɓɓe nden ka senngo ñaamo naatungo ngon e mayre, si nge wirnike ka mutugol magge nge selirana nde ka senngo nano mayre nge hewtataa nde, kamɓe hiɓe e ɗowde duumiindi nguli naange ngen tampintaa ɓe, kamɓe hiɓe e yaajeende ka fammeere henndu ndu ɓe hatonnjini ndun e mu'un no hewtude ɓe, ɗun ko ɓe heɓi immorde e wernugol ɓe ka fammeere, e liɓugol ɗoyngol e maɓɓe, e ooñagol naange ngen e maɓɓe, e yaajugol nokkuure maɓɓe nden, e danndugol ɓe bone yimɓe maɓɓe ɓen: Ko jeyaaɗun e kaaweeji Golle Alla tinndinɗe e Kattaɗe Makko, kala mo Alla hawrinndini e Laawol Peewal ko on woni feewuɗo e goonga, on Mo o tertiiɗun e gaayi maggol O majjini mo, a heɓantaa mo walloowo mo no hawrinndina mo e Peewal, o fewna mo e maggal; sabu fewnugol ngol ko e Junngo Alla woni, wonaa e juuɗe makko kanko. info
التفاسير:

external-link copy
18 : 18

وَتَحۡسَبُهُمۡ أَيۡقَاظٗا وَهُمۡ رُقُودٞۚ وَنُقَلِّبُهُمۡ ذَاتَ ٱلۡيَمِينِ وَذَاتَ ٱلشِّمَالِۖ وَكَلۡبُهُم بَٰسِطٞ ذِرَاعَيۡهِ بِٱلۡوَصِيدِۚ لَوِ ٱطَّلَعۡتَ عَلَيۡهِمۡ لَوَلَّيۡتَ مِنۡهُمۡ فِرَارٗا وَلَمُلِئۡتَ مِنۡهُمۡ رُعۡبٗا

A sikkay ɓe -an ndaaroowo ɓe- ko ɓe finuɓe sabu udditagol gite maɓɓe, ko selli kon kamɓe ko ɓe ɗaaniiɓe, Meɗen waylitira ɓe e nder ɗoyngol maɓɓe ngol tumagoo ñaamo, tumagoo kadi nano, fii wata leydi ndin ñaamu ɓalli maɓɓe ɗin, rawaandu maɓɓe setodundu ndun e maɓɓe hindu focci koyɗe mayru ka damal fammeere nden, sinno a yaltitiino e maɓɓe yi'uɗaa ɓe a huccitayno e maɓɓe dogaa sabu hulugol ɓe, wonkii maa heewayno kulol maɓɓe. info
التفاسير:

external-link copy
19 : 18

وَكَذَٰلِكَ بَعَثۡنَٰهُمۡ لِيَتَسَآءَلُواْ بَيۡنَهُمۡۚ قَالَ قَآئِلٞ مِّنۡهُمۡ كَمۡ لَبِثۡتُمۡۖ قَالُواْ لَبِثۡنَا يَوۡمًا أَوۡ بَعۡضَ يَوۡمٖۚ قَالُواْ رَبُّكُمۡ أَعۡلَمُ بِمَا لَبِثۡتُمۡ فَٱبۡعَثُوٓاْ أَحَدَكُم بِوَرِقِكُمۡ هَٰذِهِۦٓ إِلَى ٱلۡمَدِينَةِ فَلۡيَنظُرۡ أَيُّهَآ أَزۡكَىٰ طَعَامٗا فَلۡيَأۡتِكُم بِرِزۡقٖ مِّنۡهُ وَلۡيَتَلَطَّفۡ وَلَا يُشۡعِرَنَّ بِكُمۡ أَحَدًا

Ko wano Men waɗirani ɓe nii, ko Men jantii kon immorde e hawniiɗi Kattanɗe Amen, Men finndini ɓe ɓaawo dummunne juutuɗo fii yo woɓɓe maɓɓe lanndo woɓɓe fii on dummunne mo ɓe ɓooyi ɗaanaade e mun, woɓɓe maɓɓe jaabii: "En ñiiɓii e nder ɗoygol ñallal maaɗun yoga e ñallal." Woɓɓe e maɓɓe jaabii, o mo feeñanaali ɗun dummunne ñiiɓugol maɓɓe e ɗoyngol: "Ko Joomi mon woni Annduɗo dummunne ñiiɓugol mon ko on ɗaaniiɓe, ɓe fawee e Makko ganndal ɗun jokkee ko ndaari on kon, nulee goɗɗo e mon wonndude e ɗii mbuuɗi mon kaalise ɗoo ka saare me'en woowaande, yo o ndaaru ko hommbo e yimɓe mayre ɓuri laaɓude ñaametee ɓuri laaɓude kadi wonirde, yo o molto ka naatugol saare nden e ka yaltugol nde e ka huuwondiral makko, yo o wonu ƴoƴuɗo, wata o accu gooto annda fii nokkuure mon nden; sabu ko ɗun addata kon immorde e lorra mawɗo."
info
التفاسير:

external-link copy
20 : 18

إِنَّهُمۡ إِن يَظۡهَرُواْ عَلَيۡكُمۡ يَرۡجُمُوكُمۡ أَوۡ يُعِيدُوكُمۡ فِي مِلَّتِهِمۡ وَلَن تُفۡلِحُوٓاْ إِذًا أَبَدٗا

Pellet, yimɓe mon ɓen si ɓe yaltitii e mon ɓe anndii nokku mon, ɓe wariray on fiɗirgol on kaaƴe, maaɗun ɓe artira on e laawol maɓɓe ɓoyliingol ngol, ngol ngol wonunoɗon e mu'un ko adii Alla Neeminirde on Peewal faade e Goonga kan, si on artii e maggol on maletaake poomaa, wanaa ka ngurndan aduna wanaa ka laahara kadi, ko woni, on hayray e aduna e laahara hayrere mawnde nden sabu ɗalugol mooɗon Diina Goonga ha kan, kan ka Alla Fewni on e mun, artugol mooɗun e ngol laawol ɓuyleengol. info
التفاسير:
په دې مخ کې د ایتونو د فایدو څخه:
• من حكمة الله وقدرته أن قَلَّبهم على جنوبهم يمينًا وشمالًا بقدر ما لا تفسد الأرض أجسامهم، وهذا تعليم من الله لعباده.
No jeyaa e Ñeeñal Alla e Kattane Makko waylitugol ɓe e becce maɓɓe ñaamo e nano, beru fii wata leydi ndin bonnu ɓalli maɓɓe ɗin, ɗun ɗoo ko fiinannde nde Alla fiini jeyaaɓe makko ɓen. info

• جواز اتخاذ الكلاب للحاجة والصيد والحراسة.
Dagagol jogitagol dawaaɗi ɗin fii haaju e waañirgo e reenirgol. info

• انتفاع الإنسان بصحبة الأخيار ومخالطة الصالحين حتى لو كان أقل منهم منزلة، فقد حفظ ذكر الكلب لأنه صاحَبَ أهل الفضل.
Nafitorgol neɗɗanke on wonndinagol e suɓaaɓe ɓen e jillondirgol e moƴƴuɓe ɓen hay si tawii o hewtaaɓe e darja, gomɗii janta rawaandu ndun maraama sabu kayru ndu wonndii e yimɓe ɓural ngal. info

• دلت الآيات على مشروعية الوكالة، وعلى حسن السياسة والتلطف في التعامل مع الناس.
Aayeeje ɗen no tinndini e sar'ineede hoolorgol, e moƴƴugol poletik e newagol ka gollondiral e yimɓe ɓen. info