Përkthimi i kuptimeve të Kuranit Fisnik - El Muhtesar fi tefsir el Kuran el Kerim - Përkthimi fulanisht

Simoo tuubabuya

Qëllimet e sures:
البراءة من المشركين والمنافقين وجهادهم، وفتح باب التوبة للتائبين.
Hisde e sirkuɓe e naafigeeɓe e haɓaade ɓe e udditde damal tuubgol wonande tuubooɓe. info

external-link copy
1 : 9

بَرَآءَةٞ مِّنَ ٱللَّهِ وَرَسُولِهِۦٓ إِلَى ٱلَّذِينَ عَٰهَدتُّم مِّنَ ٱلۡمُشۡرِكِينَ

Ndee ɗoo ko danndannde immorde e Alla e Nulaaɗo Makko on, e feññinannde lannugol ahadi mon ndin -onon juulɓe ɓen- e sirkooɓe ɓen ka suriire Aarabu. info
التفاسير:

external-link copy
2 : 9

فَسِيحُواْ فِي ٱلۡأَرۡضِ أَرۡبَعَةَ أَشۡهُرٖ وَٱعۡلَمُوٓاْ أَنَّكُمۡ غَيۡرُ مُعۡجِزِي ٱللَّهِ وَأَنَّ ٱللَّهَ مُخۡزِي ٱلۡكَٰفِرِينَ

Yahee -onon ɓee sirkooɓe- ka leydi dumunna lebbi nayi ko on hisuɓe, kisal e hoolaare alanaa on ɓaawo ɗum. Felliton wonnde pellet, on laawotaako lepte Alla ɗen si on duumike e yeddugol Mo, felliton kadi pellet, Alla ko jaasiniroowo heeferɓe ɓen wareede dahee aduna, naadoyee Yiite Ñalnde Darngal; ɗum no mofti kadi kala firtuɗo ahadi. Ammaa non mo ahadi mon waqintinaa -hay si no ɓuri lebbi nayi-, o timminante dumunna makko on. info
التفاسير:

external-link copy
3 : 9

وَأَذَٰنٞ مِّنَ ٱللَّهِ وَرَسُولِهِۦٓ إِلَى ٱلنَّاسِ يَوۡمَ ٱلۡحَجِّ ٱلۡأَكۡبَرِ أَنَّ ٱللَّهَ بَرِيٓءٞ مِّنَ ٱلۡمُشۡرِكِينَ وَرَسُولُهُۥۚ فَإِن تُبۡتُمۡ فَهُوَ خَيۡرٞ لَّكُمۡۖ وَإِن تَوَلَّيۡتُمۡ فَٱعۡلَمُوٓاْ أَنَّكُمۡ غَيۡرُ مُعۡجِزِي ٱللَّهِۗ وَبَشِّرِ ٱلَّذِينَ كَفَرُواْ بِعَذَابٍ أَلِيمٍ

E ewnaango immorde ka Alla e Nulaaɗo Makko on, haa e yimɓe ɓen fow, ñalaande boragol nden, wonnde : Alla seniiɗo On ko daɗndiiɗo(hisdo) e sirkooɓe ɓen, Nulaaɗo Makko on kadi ko daɗndiiɗo e maɓɓe. Si on tuubii -onon sirkooɓe ɓen-, on yaltii e sirku, ko ɗum ɓuri moƴƴannde on. Si on ɗuurnike non e tuubugol, haray fellitee wonnde on laawotaako Alla on laawotaako kadi lepte Makko ɗen. An Nulaaɗo, humpitir ɓen yedduɓe huunde saɗtaynde e maɓɓe, ɗum woni lepte muusuɗe no habbii ɓe. info
التفاسير:

external-link copy
4 : 9

إِلَّا ٱلَّذِينَ عَٰهَدتُّم مِّنَ ٱلۡمُشۡرِكِينَ ثُمَّ لَمۡ يَنقُصُوكُمۡ شَيۡـٔٗا وَلَمۡ يُظَٰهِرُواْ عَلَيۡكُمۡ أَحَدٗا فَأَتِمُّوٓاْ إِلَيۡهِمۡ عَهۡدَهُمۡ إِلَىٰ مُدَّتِهِمۡۚ إِنَّ ٱللَّهَ يُحِبُّ ٱلۡمُتَّقِينَ

Si wanaa ɓen sirkooɓe ɓe ahoduɗon, ɓe hunni ahadi maɓɓe ndin, ɓe ɗuytaali huunde e mayri : timminiranee ɓe hunnugol ahadi maɓɓe ndin haa dumunna on timma. Pellet, Alla no yiɗi gomɗumɓe ɗoftotooɓe Mo ɓen hunna ahadi, ɓe woɗɗitoo haɗaaɗi Makko; wano janfa. info
التفاسير:

external-link copy
5 : 9

فَإِذَا ٱنسَلَخَ ٱلۡأَشۡهُرُ ٱلۡحُرُمُ فَٱقۡتُلُواْ ٱلۡمُشۡرِكِينَ حَيۡثُ وَجَدتُّمُوهُمۡ وَخُذُوهُمۡ وَٱحۡصُرُوهُمۡ وَٱقۡعُدُواْ لَهُمۡ كُلَّ مَرۡصَدٖۚ فَإِن تَابُواْ وَأَقَامُواْ ٱلصَّلَوٰةَ وَءَاتَوُاْ ٱلزَّكَوٰةَ فَخَلُّواْ سَبِيلَهُمۡۚ إِنَّ ٱللَّهَ غَفُورٞ رَّحِيمٞ

Si lebbi hormante ɗin ɗi foduɗon ayɓe mon ɓen kisal timmii, haray waree sirkooɓe ɓen kala ka hawruɗon e maɓɓe : huɓindoɗon ɓe e nokkuuji maɓɓe sakkoɗon(tommboɗon) ɓe e ɗate maɓɓe. Si ɓe tuuba- nii Alla e sirku, ɓe niiɓinii julde ɓe yaltinii asakal; haray ɓe wontii musiɗ ɓe mo'on ka diina, accee warugol ɓe. Pellet, Alla ko Haforanoo- wo kala tuubuɗo e jeyaaɓe Makko ɓen, Hinnotooɗo ɓe.
info
التفاسير:

external-link copy
6 : 9

وَإِنۡ أَحَدٞ مِّنَ ٱلۡمُشۡرِكِينَ ٱسۡتَجَارَكَ فَأَجِرۡهُ حَتَّىٰ يَسۡمَعَ كَلَٰمَ ٱللَّهِ ثُمَّ أَبۡلِغۡهُ مَأۡمَنَهُۥۚ ذَٰلِكَ بِأَنَّهُمۡ قَوۡمٞ لَّا يَعۡلَمُونَ

Si gooto e sirkooɓe ɓen daɓɓirii ma -an Nulaaɗo- faabo, haray wallir mo ɗum haa o nana Alqur'aana, refti yottinoyaa mo e nokku ka o hisata. Tawde heeferɓe ko yimɓe ɓe anndaa haqiiqa kaa diina, hino hasii non ka ɓe feewa si ɓe nanii ɗum e janngin Alqur'aana on. info
التفاسير:
Dobitë e ajeteve të kësaj faqeje:
• في الآيات دليل واضح على حرص الإسلام على تسوية العلاقات الخارجية مع الأعداء على أساس من السّلم والأمن والتّفاهم.
Aayeeje ɗen no tinndina e rerɗugol islaamu on fii moƴƴingol huuwondiral ngal e ayɓe ɓen e hoore kisal e hoolaare e faamondiral. info

• الإسلام يُقَدِّر العهود، ويوجب الوفاء بها، ويجعل حفظها نابعًا من الإيمان، وملازمًا لتقوى الله تعالى.
Islaamu no teddini fii ahadi, waɗɗini hunnugol ndi, o waɗi reenugol ndi jeyaaɗum e liimanaaku humondirɗum e kulol Alla toowuɗo On. info

• أَنَّ إقامة الصّلاة وإيتاء الزّكاة دليل على الإسلام، وأنهما يعصمان الدّم والمال، ويوجبان لمن يؤدّيهما حقوق المسلمين من حفظ دمه وماله إلا بحق الإسلام؛ كارتكاب ما يوجب القتل من قتل النفس البريئة، وزنى الزّاني المُحْصَن، والرّدّة إلى الكفر بعد الإيمان.
Wonnde ñiiɓnugol julde totta zakka, ko tinndinayɗum e lislaamu, daɗndayɗi ƴiiƴam e jawdi, waɗɗinayɗi reenude tottuɗoɗi on e juulɓe ɓen rufugol ƴiiƴam makko maa jaɓita jawle makko si wanaa hara ko haqqee lislaamu; wano faggitagol ko waɗɗinta warugol mo si o warii wonkii, maa jeenugol resuɗo (maa resaaɗo), maa murtugol yaha e keeferaaku ɓaawo gomɗinnde. info

• مشروعيّة الأمان؛ أي: جواز تأمين الحربي إذا طلبه من المسلمين؛ ليسمع ما يدلّ على صحّة الإسلام، وفي هذا سماحة وتكريم في معاملة الكفار، ودليل على إيثار السِّلم.
Kisal ko sari'naaɗum : ɗum woni dagagol hoolnude haɓidaaɗo si o ɗaɓɓirii ɗum e juulɓe ɓen; fii no o nanira ko tinndinta mo cellugol lislaamu. Ɗum kadi no joopii ko lislaamu on teddini kon huuwondiral e heeferɓe ɓen suɓoo kisal ngal. info