Fassarar Ma'anonin Alqura'ni - Fassarar Fulaniyanci ta Taƙaitaccen Tafsirin AlƘur'ani mai girma.

Lambar shafi:close

external-link copy
90 : 23

بَلۡ أَتَيۡنَٰهُم بِٱلۡحَقِّ وَإِنَّهُمۡ لَكَٰذِبُونَ

Fiyaake on wonaali wano ɓe nodditorta non, ko woni, Men addanii ɓe Goonga ka sikke alah e mu'un, pellelt, kamɓe ko fenuɓe e ko ɓe nodditii kon wonnde no woodani Alla kafidaaɗo e ɓiɗɗo, Alla Toowii gaayi ngol konngol maɓɓe Toowal Mawnungal. info
التفاسير:

external-link copy
91 : 23

مَا ٱتَّخَذَ ٱللَّهُ مِن وَلَدٖ وَمَا كَانَ مَعَهُۥ مِنۡ إِلَٰهٍۚ إِذٗا لَّذَهَبَ كُلُّ إِلَٰهِۭ بِمَا خَلَقَ وَلَعَلَا بَعۡضُهُمۡ عَلَىٰ بَعۡضٖۚ سُبۡحَٰنَ ٱللَّهِ عَمَّا يَصِفُونَ

Alla jogitaaki ɓiɗɗo wano heeferɓe ɓen aaƴori non, reweteeɗo e goonga kadi alah wonndude e Makko, sinndo wonno reweteeɗo e goonga no wonndi e Makko, reweteeɗo kala yaadayno e geɓal mu'un ngal immorde e tagu ngu o tagi ngun, yoga maɓɓe foolondirayno e yoga, ɗum bonna njuɓɓudi goodal ngal, ko selli kon, ko wonndema hay e huunde e ɗum waɗaali. Ko ɗum tinndini wonndema pellet, Reweteeɗo On e Goonga ko Gooto ko Kanko tun woni Alla, O Senike O Laaɓii gaayi e ko sirkooɓe ɓen sifotoo Mo kon, kon ko haananah Mo immorde e ɓiɗɗo e kafidaaɗo. info
التفاسير:

external-link copy
92 : 23

عَٰلِمِ ٱلۡغَيۡبِ وَٱلشَّهَٰدَةِ فَتَعَٰلَىٰ عَمَّا يُشۡرِكُونَ

Annduɗo kala ko wirnii e tagu Makko ngun, e Annduɗo ko seedetee heftiree so'irɗe ɗen, hay e huunde e ɗum suuɗanaaki Mo, O Toowii Senayee wonanii Mo nde laatantoo Mo kafidaaɗo. info
التفاسير:

external-link copy
93 : 23

قُل رَّبِّ إِمَّا تُرِيَنِّي مَا يُوعَدُونَ

Maaku -Ko an yo Nulaaɗo-: "Jooma, si A hollii lam e ɓee sirkooɓe ko foduɗaaɓe kon immorde e Lepte ɗen". info
التفاسير:

external-link copy
94 : 23

رَبِّ فَلَا تَجۡعَلۡنِي فِي ٱلۡقَوۡمِ ٱلظَّٰلِمِينَ

Joomam, pellet, battane maɓɓe ɗen min miɗo seedii ɗum, wata A waɗtidam e maɓɓe sakko heɓa lam ko heɓi ɓe kon immorde e Lepte ɗen. info
التفاسير:

external-link copy
95 : 23

وَإِنَّا عَلَىٰٓ أَن نُّرِيَكَ مَا نَعِدُهُمۡ لَقَٰدِرُونَ

Pellet, Menen ko Men Hattanɓe nde Men waɗay maa hiɗa yi'a seedoo ko Men fodiɓe kon immorde e Lepte ɗen, Men ronkatah ɗum wanaa kadi e tanaa mu'un [Men ronkata]. info
التفاسير:

external-link copy
96 : 23

ٱدۡفَعۡ بِٱلَّتِي هِيَ أَحۡسَنُ ٱلسَّيِّئَةَۚ نَحۡنُ أَعۡلَمُ بِمَا يَصِفُونَ

Duñir -an Nulaaɗo- on wonɗo bonde e maaɗa geɓal ɓurngal moƴƴude ngal; ɗum woni yaafaade mo, muññoɗaa e dow lorra makko kan, ko Menen ɓuri Anndunde ko ɓe woni kon sifaade immorde e sirku ngun e fennugol ngol, e ko ɓe wonumaa sifaade kon immorde e huunde nde haananaa ma, wano mbilewu e feetere. info
التفاسير:

external-link copy
97 : 23

وَقُل رَّبِّ أَعُوذُ بِكَ مِنۡ هَمَزَٰتِ ٱلشَّيَٰطِينِ

Maaku: "Jooma mi rentorii Ma immorde e hodooje Seytanuuji ɗin e sonwosiyee(sikke sikke) majji". info
التفاسير:

external-link copy
98 : 23

وَأَعُوذُ بِكَ رَبِّ أَن يَحۡضُرُونِ

Mi moolorii Ma Jooma am nde ɗi tawata lam e nder huunde immorde e fiyakuuji am ɗin. info
التفاسير:

external-link copy
99 : 23

حَتَّىٰٓ إِذَا جَآءَ أَحَدَهُمُ ٱلۡمَوۡتُ قَالَ رَبِّ ٱرۡجِعُونِ

Haa si mayde nden arii goɗɗo e ɓee sirkooɓe, o yi'i ko woni kon jippaade e makko o wi'i hara ko o nimsuɗo e dow ko feƴƴi kon e ngurdam makko ɗam, e ko o welsindinoo kon e bannge Alla: "Jooma, ruttam faade ka ngurdam aduna". info
التفاسير:

external-link copy
100 : 23

لَعَلِّيٓ أَعۡمَلُ صَٰلِحٗا فِيمَا تَرَكۡتُۚ كَلَّآۚ إِنَّهَا كَلِمَةٌ هُوَ قَآئِلُهَاۖ وَمِن وَرَآئِهِم بَرۡزَخٌ إِلَىٰ يَوۡمِ يُبۡعَثُونَ

No gasa min, mi gollay ko moƴƴi si mi ruttike faade e makko [ka aduna]. Ɗum waɗatah, fiyaake on wonaa no ɗaɓɓirɗaa non, ɗum ko konngol tun nii, ko kanko wowlingol, hay sinndo o ruttano faade e ngurndam aduna ɗam o humnataano ko o fodi kon, ɓee maayooɓe aray ɓe heddoo e nder heedo hakkonde aduna e Laakara haa Ñalnde Immital e caakal ngal, ɓe ruttataako immorde e ɗum faade e aduna fii yo ɓe hewtito ko feƴƴirnoo ɓe kon, ɓe moƴƴintina ko ɓe bonnunoo kan.
info
التفاسير:

external-link copy
101 : 23

فَإِذَا نُفِخَ فِي ٱلصُّورِ فَلَآ أَنسَابَ بَيۡنَهُمۡ يَوۡمَئِذٖ وَلَا يَتَسَآءَلُونَ

Si Malaa'ikaajo fawaaɗo on wuttugol ka alaadu o wuttii wuttannde ɗimmere nden noddaynde nden e Darngal ngal, haray dammbe alah hakkunde maɓɓe ɗe ɓe wasorta ɗum, sabu hilnagol maɓɓe kulol Darngal ngal, yoga maɓɓe lanndoytaako yoga sabu hilnagol maɓɓe ngol ko maapini ɓe kon. info
التفاسير:

external-link copy
102 : 23

فَمَن ثَقُلَتۡ مَوَٰزِينُهُۥ فَأُوْلَٰٓئِكَ هُمُ ٱلۡمُفۡلِحُونَ

Kala mo manndake mu'un teddiri sabu jistugol maƴƴi makko ɗin e dow bonɗi makko ɗin, haray ko ɓen woni malaaɓe ɓen sabu heɓugol maɓɓe ko ɓe ɗaɓɓi kon, e ko ɓe woɗɗintee kon immorde e koɓe huli kon. info
التفاسير:

external-link copy
103 : 23

وَمَنۡ خَفَّتۡ مَوَٰزِينُهُۥ فَأُوْلَٰٓئِكَ ٱلَّذِينَ خَسِرُوٓاْ أَنفُسَهُمۡ فِي جَهَنَّمَ خَٰلِدُونَ

Kala mo manndake mu'un hoyi sabu jistugol bonɗi makko ɗin e dow moƴƴi makko ɗin haray ɓen ɗon ko kamɓe woni yeebirɓe wonkiiji maɓɓe ɗin sabu gollugol ko lorrata ɗi kon, e ɗalugol ko nafata ɗi kon immorde e gomɗinal e golle moƴƴe, hara kamɓe ko ɓe ñiiɓooɓe ka Yiite Jahannama, ɓe yaltatah e magge. info
التفاسير:

external-link copy
104 : 23

تَلۡفَحُ وُجُوهَهُمُ ٱلنَّارُ وَهُمۡ فِيهَا كَٰلِحُونَ

Yiite ngen no sunna geece maɓɓe ɗen, hara kamɓe e nder magge, toni maɓɓe dowji ɗin e leyji ɗin tagginoke gaayi ñiiƴe maɓɓe ɗen immorde e saɗtude ñirɓinagol. info
التفاسير:
daga cikin fa'idodin Ayoyin wannan shafi:
• الاستدلال باستقرار نظام الكون على وحدانية الله.
Dallinorgol ñiiɓugol njuɓɓudi goodal ngal e dow Ngootimpaagu Alla. info

• إحاطة علم الله بكل شيء.
Huuɓitugol Ganndal Alla ngal kala huunde. info

• معاملة المسيء بالإحسان أدب إسلامي رفيع له تأثيره البالغ في الخصم.
Huuwondirgol e bonnuɗo on no moƴƴiri, ko needi Lislaamu toowunde non, ɗum no mari batte mu'un hewtayɗo e bonnuɗo on. info

• ضرورة الاستعاذة بالله من وساوس الشيطان وإغراءاته.
Moolorgol Alla ngol immorde e sonwosiyeeji Seytaane e hodooji makko ɗen na wadɗi. info