Translation of the Meanings of the Noble Qur'an - Fulani translation of Al-Mukhtsar in interpretation of the Noble Quran

Page Number:close

external-link copy
16 : 33

قُل لَّن يَنفَعَكُمُ ٱلۡفِرَارُ إِن فَرَرۡتُم مِّنَ ٱلۡمَوۡتِ أَوِ ٱلۡقَتۡلِ وَإِذٗا لَّا تُمَتَّعُونَ إِلَّا قَلِيلٗا

An Nulaaɗo, maakan ɓee: Pellet, dogugol nafataa on, si on dogir kulol wareede maa haɓideede, tawde laje ɗen ko happaaɗe. Si on aru dogude, hara laje mon timmaali, haray ɗum, on dakmitetaa- ke aduna, si wanaa seeɗa. info
التفاسير:

external-link copy
17 : 33

قُلۡ مَن ذَا ٱلَّذِي يَعۡصِمُكُم مِّنَ ٱللَّهِ إِنۡ أَرَادَ بِكُمۡ سُوٓءًا أَوۡ أَرَادَ بِكُمۡ رَحۡمَةٗۚ وَلَا يَجِدُونَ لَهُم مِّن دُونِ ٱللَّهِ وَلِيّٗا وَلَا نَصِيرٗا

Maakan ɓe an Nulaaɗo: Ko hommbo woni daɗndoowo on e Alla, si O faandanike on ko añuɗon e maayde maa heɓideede, walla si O faandanike on ko jortiɗon e kisal maa moƴƴere? Alaa daɗndoowo on e ɗum. Ɓee naafiqiiɓe non, ɓe heɓantaa ko'e maɓɓe, gaanin Alla, giɗo heftoowo fii maɓɓe, wanaa ballo daɗndoowo ɓe e lepte Alla ɗen. info
التفاسير:

external-link copy
18 : 33

۞ قَدۡ يَعۡلَمُ ٱللَّهُ ٱلۡمُعَوِّقِينَ مِنكُمۡ وَٱلۡقَآئِلِينَ لِإِخۡوَٰنِهِمۡ هَلُمَّ إِلَيۡنَاۖ وَلَا يَأۡتُونَ ٱلۡبَأۡسَ إِلَّا قَلِيلًا

Alla no anndi ɓen sakkotooɓe woɗɓe goo e mon, fii no ɓen yiltora ɓaawo Nulaaɗo on ka hare, e ɓen wi'anooɓe musiɗɓe mun ɓen: Aree e amen, wata on tawtu mon ka hare, haa wareɗon, meɗen hulani on maayde. Ɓen ɗon non, ɓe arata e hare nden, ɓe tawtataa e mayre, si wanaa ko hawri, ɗum fow, ko no ɓe daɗndira ko'e maɓɓe wirtere, wanaa fii wallugol Alla e Nulaaɗo Makko on.
info
التفاسير:

external-link copy
19 : 33

أَشِحَّةً عَلَيۡكُمۡۖ فَإِذَا جَآءَ ٱلۡخَوۡفُ رَأَيۡتَهُمۡ يَنظُرُونَ إِلَيۡكَ تَدُورُ أَعۡيُنُهُمۡ كَٱلَّذِي يُغۡشَىٰ عَلَيۡهِ مِنَ ٱلۡمَوۡتِۖ فَإِذَا ذَهَبَ ٱلۡخَوۡفُ سَلَقُوكُم بِأَلۡسِنَةٍ حِدَادٍ أَشِحَّةً عَلَى ٱلۡخَيۡرِۚ أُوْلَٰٓئِكَ لَمۡ يُؤۡمِنُواْ فَأَحۡبَطَ ٱللَّهُ أَعۡمَٰلَهُمۡۚ وَكَانَ ذَٰلِكَ عَلَى ٱللَّهِ يَسِيرٗا

Ko wuddan ɓe on, onon gomɗimɓe ɓen, jawle maɓɓe ɗen, ɓe wallatah on e tottirdeɗe, ɓe tawtataa on kadi ka hare. E senngo goo, hiɓe wuddana on giggol maɓɓe, ɓe yiɗaa on fes. Si kulol ngol arii, tuma teeɗondiraa e ayɓe ɓen, a yi'ay hiɓe ndaare an Nulaaɗo, hara gite maɓɓe no yiilora wa mo kaangal maayde nanngi. Si kulol ngol iwii non e maɓɓe, wonii ɓe deeƴii, ɓe laggoranoo on ɗemɗe muusuɗe, fii tun wuddirangol on teetateeri maɓɓe ndin. Ɓen siforiiɓe ɗin sifaaji, ɓe gomɗinaali tigi, Alla bonnii fii golle maɓɓe ɗen. Ngol bonnugol ɗen golle maɓɓe, ko newaniiɗum Alla. info
التفاسير:

external-link copy
20 : 33

يَحۡسَبُونَ ٱلۡأَحۡزَابَ لَمۡ يَذۡهَبُواْۖ وَإِن يَأۡتِ ٱلۡأَحۡزَابُ يَوَدُّواْ لَوۡ أَنَّهُم بَادُونَ فِي ٱلۡأَعۡرَابِ يَسۡـَٔلُونَ عَنۡ أَنۢبَآئِكُمۡۖ وَلَوۡ كَانُواْ فِيكُم مَّا قَٰتَلُوٓاْ إِلَّا قَلِيلٗا

Ɓee hulɓe no sikka koneelii haɓidayɗi e Nulaaɗo on, wonndude e gomɗimɓe ɓen, ɓe yahataa fotde ɓe gaynaali fii gomɗimɓe ɓen. Hay si tawii non hoddira nde koneeli ɗin artata, ɓee naafiqiiɓe yelotono, sinno hara ko ka seraari Madiina ɓe wonndunoo e yimɓe ladde ɓen, hara hiɓe lanndoo fii mun: anndugol ko heɓi on ɓaawo piiridugol e ayɓe ɓen? Hay si ɓe tawtodano e mooɗon, onon gomɗimɓe ɓen, ɓe wallondirtaano e mon ka hare, si wanaa seeɗa nii. Wata fii maɓɓe aanin on, wanaa fere ɓe sunina on. info
التفاسير:

external-link copy
21 : 33

لَّقَدۡ كَانَ لَكُمۡ فِي رَسُولِ ٱللَّهِ أُسۡوَةٌ حَسَنَةٞ لِّمَن كَانَ يَرۡجُواْ ٱللَّهَ وَٱلۡيَوۡمَ ٱلۡأٓخِرَ وَذَكَرَ ٱللَّهَ كَثِيرٗا

Gomɗii laatanike on e maaku Nulaaɗo Alla on, e golle makko ɗen, ñemtinal moƴƴal. Ɓe seenanike hoore-maɓɓe ka hare. E ko honno wuddiranton ko'e mon ɓaawo ɗum, yeeso maɓɓe? Ko ñemtinta Nulaaɗo Alla on, ko on jortiiɗo Ñalaande sakkatiinde nden, o hebilanii nde, o jantii innde Alla ko ɗuuɗi. Ammaa mo jortaaki ɗum on, o jantaaki Alla ko heewi pellet oon o ñemtintaa Nulaaɗo Alla on mo jam e kisiyee woni e mun on.
info
التفاسير:

external-link copy
22 : 33

وَلَمَّا رَءَا ٱلۡمُؤۡمِنُونَ ٱلۡأَحۡزَابَ قَالُواْ هَٰذَا مَا وَعَدَنَا ٱللَّهُ وَرَسُولُهُۥ وَصَدَقَ ٱللَّهُ وَرَسُولُهُۥۚ وَمَا زَادَهُمۡ إِلَّآ إِيمَٰنٗا وَتَسۡلِيمٗا

Nde gomɗimɓe ɓen yi'unoo koneeli arɗi haɓugol ɓe ɗin, ɓe wi'i: Ko ɗum woni ko Alla e Nulaaɗo Makko on fodunoo men, immorde e jarrabuyee e faabeede. Haray Alla e Nulaaɗo Makko on goongii e ɗum, tawde laatike. Yi'ugol ɗin koneeli ɓeydaali ɓe, si wanaa gomɗingol Alla, jebbilanoo Mo. info
التفاسير:
Benefits of the verses in this page:
• الآجال محددة؛ لا يُقَرِّبُها قتال، ولا يُبْعِدُها هروب منه.
Balɗe nguurndam ɗen, ko happaa ɗe, hare ɗuytataa ɗe, ɓeydataaɗe. info

• التثبيط عن الجهاد في سبيل الله شأن المنافقين دائمًا.
Aamnude yimɓe ɓen e haɓoygol fii laawol Alla, ko jikku naafiqi'en, woowaaɗo. info

• الرسول صلى الله عليه وسلم قدوة المؤمنين في أقواله وأفعاله.
Nulaaɗo Alla on mo jam e kisiyee woni e mun on, ko ñemtinirɗo gomɗimɓe ɓen, ka maakuuji maɓɓe e ka golle maɓɓe. info

• الثقة بالله والانقياد له من صفات المؤمنين.
Hoolorgol Alla, jebbilanoo Mo, ko jeyaaɗum e jikkuuji gomɗimɓe ɓen. info