Si a haɗitike gaayi okkugol ɓee ɗoo; sabu anngal woodeede ko okkaa ɓe hara ko a habbiiɗo huunde ko Alla udditanay maa immorde e arsike, wi'an ɓe konngol ɗaatungol newii ngol, yeru toranagol ɓe yaajugol arsike, fodaa ɓe dokke si Alla arsikii ma jawdi.
Wata a jogito junngo maa ngon gaayi nafkugol, wata a feƴƴintin kadi ka nafkugol, sakko wontaa felaaɗo, yimɓe ɓen fele e dow nguddan maa si a jogitike junngo maa ngon gaayi nafkungol, ko a lannirɗo ko nafketee kon sabu feƴƴintingol maa, a heɓaali huunde ko hiɗa nafka ɗun.
Pellet Joomi maa no yanñana arsike e dow on mo O muuyi, hiMo ɓittinana arsike on kadi e dow on mo O muuyi sabu ñeeñal yottiingal, pellet Kanko O wonii Humpitiiɗo Yi'oowo jeyaaɓe Makko ɓen, hay huunde suuɗnaaki Mo immorde e maɓɓe, hiMo firlita Yamaruyee Makko on e maɓɓe huunde ko O muuyi.
Reenee e jeeno ngon, woɗɗitoɗon kadi ko suusinta e ɗun, pellet ɗun laatike ko hattuɗun e kaanude, bonii kadi laawol sabu ko ɗun yottinta kon immorde e jillondiral dammbeeji, e lette Alla.
Wata on waru kin wonkii ki Alla reeniri ƴiiƴan mun sabu gomɗinal maa hoolaare, si wanaa hara ki jojjiɗu e wareede sabu yartodinngol, maa jeeno ɓaawo saŋaade, maa njottiigu=yobtaade, mo waraama kadi e hoore tooñe ko aldaa e sabu daginɗo warugol mo haray men waɗanii hettuɓe e fii makko immorde e ronooɓe mo ɓen wortagol e dow warɗo mo on, no woodani mo nde o ɗaɓɓata warugol mo fii yoɓtagol, no woodani mo kadi yaafagol ko aldaa e coggu, no woodani mo kadi yaafagol e ƴettugol diya. Wata o yawtu dey keerol ka Alla daginani mo ɗon liilugol warɗo on, maa warirgol mo hara wonaa fii ko o wari kon, maa warugol tanaa warɗo on, pellet o laatike ko o semmbinaaɗo wallaaɗo.
Wata on firlitor e nder jawdi ɓen ɓe baaba mun maayi immorde e cukaloy, si wonaa huunde ɓurnde moƴƴannde mo e bamtude mbo e ne'ugol mo e hiwugol mo haa o yottoo timmal hakkille makko e peewal makko, humnee ko woni kon hakkunde mon e Alla, e ko woni kon hakkunde mon e jeyaaɓe Makko ɓen immorde e ahdi ko aldaa e firtugol maa ustugol, pellet, Alla lanndoto okkuɗo ahdi ñalde darngal: hara o humnii ndi O yoɓa mo kaa o humnaali ndi O lepta mo.
Timminee ɓetu ngun si hiɗon ɓetannde woɓɓe goo wota on ustu ɗun, manndikiree manndake nunɗal ɗen, ɗen ɗe ustataa hay e huunde ɗe hayfintaa nde, ngol huuɓinngol ɓetu e manndake ɓuri on moƴƴannde ka aduna e ka laakara, ko ɗun kadi ɓuri moƴƴude battane diini anngal juurinirgol ustugol ɓetirɗe ɗen e manndikirɗe ɗen.
Wata a jukku -ko an ɓiɗɗo Aadama- huunde nde a maraa ganndal e mun, sikkeeji e kawral, pellet neɗɗanki on ko lanndeteeɗo e huunde ko o gollirnoo kon nanɗe makko ɗen e giiɗe makko ɗen e bernde makko nden immorde ko moƴƴi maa ko boni, o warjee e dow moƴƴere nden o leptee e dow bone on.
Wata yaaru ka hoore leydi mawnintinaare e ñaaƴugol, pellet si a yahii e mayri ko a townitiiɗo a taƴirtaa leydi ndin sabu yaadu maaɗa, darnde maaɗa nden yottotaako ka pelle ɗen yottii ɗon junndi e tooweendi, awa ko woni nden mawnintinaare?
Kala ɗii adaaɗi janteede ɗoo laatike bonnirgolɗi ngol ka Joomi maaɗa -ko an yo neɗɗanke- ko haɗaaɗun, Alla weltantaako waɗɗitiiɗo ɗi, ko woni O tikka nay Mo.
التفاسير:
من فوائد الآيات في هذه الصفحة:
• الأدب الرفيع هو رد ذوي القربى بلطف، ووعدهم وعدًا جميلًا بالصلة عند اليسر، والاعتذار إليهم بما هو مقبول.
Needi toowundi ndin ko ruttirgol ɓadundiraaɓe ɓen no newori, e fudugol ɓe fodoore labaande jokkagol ɓe tuma neweende, e ngantinagol faade e maɓɓe huunde jaɓotoonde.
• الله أرحم بالأولاد من والديهم؛ فنهى الوالدين أن يقتلوا أولادهم خوفًا من الفقر والإملاق وتكفل برزق الجميع.
Alla no yurmee ɓiɓɓe ɓen ɓuri jibinɓe ɓe ɓen ɗiɗo, O haɗi jibinɓe ɓen warugol ɓiɓɓe maɓɓe ɓen sabu kulol ɓilla e baasal hiMo fawtanii fow arsike.
• في الآيات دليل على أن الحق في القتل للولي، فلا يُقْتَص إلا بإذنه، وإن عفا سقط القصاص.
No e nder aayeeje ɗen dalil wonnde pellet walliyu on no mari goonga ka warngo, yoɓtetaake si wanaa e duŋayee=sakkitoore makko, si o yaafike haray yoɓtagol ngol fukkike.
• من لطف الله ورحمته باليتيم أن أمر أولياءه بحفظه وحفظ ماله وإصلاحه وتنميته حتى يبلغ أشده.
Ko immorde e Newaare Alla e Yurminngol Makko wonɗuɗo=Alyatiim on, ko ɗun waɗi O yamiri ne'ayɓe mo ɓen reenugol mo e reenugol jawdi makko ndin e dankagol ndi yeña ndi haa o yottoo sagatalaaku makko.