የቅዱስ ቁርዓን ይዘት ትርጉም - የቁርአን አጭር ማብራርያ ትርጉም በፉላንኛ ቋንቋ

የገፅ ቁጥር:close

external-link copy
113 : 2

وَقَالَتِ ٱلۡيَهُودُ لَيۡسَتِ ٱلنَّصَٰرَىٰ عَلَىٰ شَيۡءٖ وَقَالَتِ ٱلنَّصَٰرَىٰ لَيۡسَتِ ٱلۡيَهُودُ عَلَىٰ شَيۡءٖ وَهُمۡ يَتۡلُونَ ٱلۡكِتَٰبَۗ كَذَٰلِكَ قَالَ ٱلَّذِينَ لَا يَعۡلَمُونَ مِثۡلَ قَوۡلِهِمۡۚ فَٱللَّهُ يَحۡكُمُ بَيۡنَهُمۡ يَوۡمَ ٱلۡقِيَٰمَةِ فِيمَا كَانُواْ فِيهِ يَخۡتَلِفُونَ

113- Yahuud en mbii: nasaara en ngonaani e diine celluɗe, nasaara en mbii: yahuud en ngonaani e diine celluɗe, kamɓe fof noon eɓe njannga defte ɗe Alla jippini e maɓɓe, eɗe coomi yamiroore goonɗinde Annabaaɓe ɓe fof, golle maɓɓe nanndi, ɗum ko konngol ɓeen heeferɓe ɓe nganndaa; nde ɓe penni nulaaɓe ɓe e defte jippinaaɗe e maɓɓe fof, ɗuum waɗi maa Alla ñaaw hakkunde luuruɓe ɓe fof ñande darnga, e ñaawoore Makko nuunɗunde: alaa ko danndata sonaa goonɗingol kala ko Alla Toowɗo o jippini.
info
التفاسير:

external-link copy
114 : 2

وَمَنۡ أَظۡلَمُ مِمَّن مَّنَعَ مَسَٰجِدَ ٱللَّهِ أَن يُذۡكَرَ فِيهَا ٱسۡمُهُۥ وَسَعَىٰ فِي خَرَابِهَآۚ أُوْلَٰٓئِكَ مَا كَانَ لَهُمۡ أَن يَدۡخُلُوهَآ إِلَّا خَآئِفِينَۚ لَهُمۡ فِي ٱلدُّنۡيَا خِزۡيٞ وَلَهُمۡ فِي ٱلۡأٓخِرَةِ عَذَابٌ عَظِيمٞ

114- Alaa ɓurɗo bonde tooñe oon kaɗɗo yo innde Alla jante e juulirɗe Makko, o haɗi heen juulde e jantaade e janngude Kur'aana, o daranii yirbinde e bonnude ɗe, ɓeen yahooɓe e bonnude ɗe ɓe kaanaani naatde e juulirɗe Alla ɗe sonaa ɓe kulɓinee ɓerɗe maɓɓe ɗenƴoo; sabu keefeeru maɓɓe, eɓe keɓa koyeera e aduna, eɓe keɓa lette mawɗe to wattannde sabu ko ɓe kaɗi yimɓe ɓee juulirɗe Alla ɗe. info
التفاسير:

external-link copy
115 : 2

وَلِلَّهِ ٱلۡمَشۡرِقُ وَٱلۡمَغۡرِبُۚ فَأَيۡنَمَا تُوَلُّواْ فَثَمَّ وَجۡهُ ٱللَّهِۚ إِنَّ ٱللَّهَ وَٰسِعٌ عَلِيمٞ

115- Ko Alla jeyi laamu fuɗnaange e hirnaange e hakkunde majji, O yamira jeyaaɓe Makko ko O muuyi, nganndee kala ɗo kuccit-ɗon oɗon tawa toon Alla Toowɗo O, yamirde on huccitde Baytil Magdas wolla Kaaba ka, maa so on ngoopii Kibla o, wolla huccitgol toon saɗanii on; taa ɗum ɓittin on; sabu banngeeji ɗi fof ko Alla ngoodani, Alla ko jaajɗo yurmeende e huynangol Makko na huufi tagoore nde, gannduɗo muuyaaɗe e golle maɓɓe. info
التفاسير:

external-link copy
116 : 2

وَقَالُواْ ٱتَّخَذَ ٱللَّهُ وَلَدٗاۗ سُبۡحَٰنَهُۥۖ بَل لَّهُۥ مَا فِي ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضِۖ كُلّٞ لَّهُۥ قَٰنِتُونَ

116- Ɓe mbii (yahud en e nasaara en): Alla jogitiima ɓiɗɗo! senaande woodani Mo, Kanko Mbo yondinii gaa tagoore Makko, jogittooɗo ɓiɗɗo ko hatojinɗo heen, accu dey Kanko Mo senaande woodani jeyi kala ko woni e asamaanji e lesdi, tagooje ɗee fof ko jeyal Makko, ko ɗoftaniiɗe Mo, Ombo firlita ɗe no O muuyiri. info
التفاسير:

external-link copy
117 : 2

بَدِيعُ ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضِۖ وَإِذَا قَضَىٰٓ أَمۡرٗا فَإِنَّمَا يَقُولُ لَهُۥ كُن فَيَكُونُ

117- Alla -senaande woodani Mo- woni puɗɗuɗo asamanji e lesdi e kala ko woni e majji,nanndo mum meeɗaa wonde, so O ñaawii huunnde nde O muuyi O wi'ata tan ko: {won} nde wona no Alla muuyiri, alaa duttoowo yamiroore e ñaawoore Makko. info
التفاسير:

external-link copy
118 : 2

وَقَالَ ٱلَّذِينَ لَا يَعۡلَمُونَ لَوۡلَا يُكَلِّمُنَا ٱللَّهُ أَوۡ تَأۡتِينَآ ءَايَةٞۗ كَذَٰلِكَ قَالَ ٱلَّذِينَ مِن قَبۡلِهِم مِّثۡلَ قَوۡلِهِمۡۘ تَشَٰبَهَتۡ قُلُوبُهُمۡۗ قَدۡ بَيَّنَّا ٱلۡأٓيَٰتِ لِقَوۡمٖ يُوقِنُونَ

118- Ɓeen ɓe nganndaa - yimɓe deftere e heeferɓe saliiɓe goonga- mbii: ko waɗi Alla haaldataa e amen ko aldah heeda, maa O addana min maande heeriinde? wano ngol konngol leƴƴi jedduɗi nelaaɓe maɓɓe kaalnoo, hay so yontaaji e nokkeeli maɓɓe na ceerti, ɓerɗe maɓɓe nanndi, Min laɓɓinanii yimɓe yananaaɓe ɓe aayeeje goonga, ɓe cikkittaako.
info
التفاسير:

external-link copy
119 : 2

إِنَّآ أَرۡسَلۡنَٰكَ بِٱلۡحَقِّ بَشِيرٗا وَنَذِيرٗاۖ وَلَا تُسۡـَٔلُ عَنۡ أَصۡحَٰبِ ٱلۡجَحِيمِ

119- Minen Min nelirii ma -Aan Annabiijo - diine goonga ɗe ngalaa sikke; mbeltiniraa goonɗinɓe ɓe aljanna, njeertiniraa yedduɓe ɓe jayngol, alaa ko waɗɗi maa sonaa yottinaandu laaɓndu, Alla ñamataa ma fii yimɓe jayngol (jahannama) ɓe goonɗinaani ma. info
التفاسير:
ከአንቀጾቹ የምንማራቸዉ ቁም ነገሮች:
• الكفر ملة واحدة وإن اختلفت أجناس أهله وأماكنهم، فهم يتشابهون في كفرهم وقولهم على الله بغير علم.
Heeferɓe fof ko fedde wootere hay so yimɓe mum e nokkeeli maɓɓe ceertii, kamɓe nanndi keefeeru e ko ɓe kaalata dow Alla e majjeede. info

• أعظم الناس جُرْمًا وأشدهم إثمًا من يصد عن سبيل الله، ويمنع من أراد فعل الخير.
Neɗɗo ɓurɗo bonannde e bakkaat woni oon ɗuurnotooɗo laawol Alla, o haɗa oon jiɗɗo waɗde moƴƴere. info

• تنزّه الله تعالى عن الصاحبة والولد، فهو سبحانه لا يحتاج لخلقه.
Alla ko Ceniiɗo gaa jogaade debbo e ɓiɗɗo, O haajoraani tagoore Makko. info