Kur'an-ı Kerim meal tercümesi - Muhtasar Kur'an-ı Kerim Tefsiri Fulani Tercümesi

Sayfa numarası:close

external-link copy
28 : 23

فَإِذَا ٱسۡتَوَيۡتَ أَنتَ وَمَن مَّعَكَ عَلَى ٱلۡفُلۡكِ فَقُلِ ٱلۡحَمۡدُ لِلَّهِ ٱلَّذِي نَجَّىٰنَا مِنَ ٱلۡقَوۡمِ ٱلظَّٰلِمِينَ

Si a ƴawii ka laana an e ɓen wonnduɓe e maaɗa immorde e gomɗinɓe daɗuɓe ɓen, haray maaku: "Yettoore nden ko Alla woodani, On dannduɗo en immorde e yimɓe heefereeɓe ɓen O halki ɓe. info
التفاسير:

external-link copy
29 : 23

وَقُل رَّبِّ أَنزِلۡنِي مُنزَلٗا مُّبَارَكٗا وَأَنتَ خَيۡرُ ٱلۡمُنزِلِينَ

Maaku: "Joom am, jippinam ka leydi jippinngol barkinaangol, ko An woni Moƴƴo jippinoowo". info
التفاسير:

external-link copy
30 : 23

إِنَّ فِي ذَٰلِكَ لَأٓيَٰتٖ وَإِن كُنَّا لَمُبۡتَلِينَ

Pellet, no e nder ɗum ko jaŋtaa ɗoo immorde e danndugol Nuuhu e gomɗinɓe ɓen wonndude e makko, e halkeede yedduɓe ɓen; daliilaaji feeñuɗi e dow kattanɗe Amen fii wallugol Nulaaɓe Amen ɓen e halkungol fennuɓe ɓe ɓen, fii kala Men wonii ko Men jarriborɓe yimɓe Nuuhu ɓen Nulugol mo faade e maɓɓe fii yo ɓanngu hakkunde gomɗinɗo on e keefeero on maaɗum ɗoftiiɗo on e geddo on. info
التفاسير:

external-link copy
31 : 23

ثُمَّ أَنشَأۡنَا مِنۢ بَعۡدِهِمۡ قَرۡنًا ءَاخَرِينَ

Refti Men fuɗɗi ɓaawo halkeede yimɓe Nuuhu ɓen mofte goo. info
التفاسير:

external-link copy
32 : 23

فَأَرۡسَلۡنَا فِيهِمۡ رَسُولٗا مِّنۡهُمۡ أَنِ ٱعۡبُدُواْ ٱللَّهَ مَا لَكُم مِّنۡ إِلَٰهٍ غَيۡرُهُۥٓۚ أَفَلَا تَتَّقُونَ

Men Nuli e maɓɓe Nulaaɗo jeyaaɗo e maɓɓe himo noddaɓe ka Alla, o maakani ɓe: "Rewee Alla Kanko tun alanaa on reweteeɗo e Goonga tanaa Makko O Senike. Enee, kaa on hulirtaa Alla woɗɗitagol haɗaaɗi Makko ɗin e jokkugol Yamiraaɗi Makko ɗin?!" info
التفاسير:

external-link copy
33 : 23

وَقَالَ ٱلۡمَلَأُ مِن قَوۡمِهِ ٱلَّذِينَ كَفَرُواْ وَكَذَّبُواْ بِلِقَآءِ ٱلۡأٓخِرَةِ وَأَتۡرَفۡنَٰهُمۡ فِي ٱلۡحَيَوٰةِ ٱلدُّنۡيَا مَا هَٰذَآ إِلَّا بَشَرٞ مِّثۡلُكُمۡ يَأۡكُلُ مِمَّا تَأۡكُلُونَ مِنۡهُ وَيَشۡرَبُ مِمَّا تَشۡرَبُونَ

Koohooɓe tedduɓe ɓen ka yimɓe makko yedduɓe Alla, ɓe fenni Laakara on e ko woni ton kon immorde mbarjaari e Lepte, ko Men yaajinani ɓe kon immorde e neemaaji ka ngurdan aduna bewini ɓe. Ɓe wi'ani jokkuɓe ɓe ɓen e puyɓe maɓɓe ɓen- : "Oo wonaali si wanaa ɓanndunke yeru mooɗon himo ñaama ko ñaamoton kon, himo yara ko yaroton kon, o maraa ko senndi mo e mooɗon haa tawa o imminee Nulaaɗo faade e mooɗon". info
التفاسير:

external-link copy
34 : 23

وَلَئِنۡ أَطَعۡتُم بَشَرٗا مِّثۡلَكُمۡ إِنَّكُمۡ إِذٗا لَّخَٰسِرُونَ

Mi woondii si on ɗoftike ɓanndinke wano mo'on, pellet, ontuma haray onon ko on hayruɓe sabu waasude nafitorgol mo'on ɗoftagol mo sabu ɗalugol mooɗon sanamuuji mon ɗin, e jokkugol on mo ɓural alanaa ɗum e dow mooɗon. info
التفاسير:

external-link copy
35 : 23

أَيَعِدُكُمۡ أَنَّكُمۡ إِذَا مِتُّمۡ وَكُنتُمۡ تُرَابٗا وَعِظَٰمًا أَنَّكُم مُّخۡرَجُونَ

Enee, oo aaƴiiɗo wonnde ko o Nulaaɗo, o fodu on wonnde si on maayii on wontii mbullaari e ƴi'e kiɗɗe wonndema onon on yaltinoyte ka genaale mooɗon hara ko on wuuruɓe?! mbela ɗum ko hakkille ?! info
التفاسير:

external-link copy
36 : 23

۞ هَيۡهَاتَ هَيۡهَاتَ لِمَا تُوعَدُونَ

No woɗɗi haa fanti kon ko fodaɗon ɗum immorde e yaltinegol ka genaali mooɗon hara ko on wuuruɓe ɓaawo mayde mooɗon, e wontugol mooɗon mbullaari e ƴi'e kiɗɗe. info
التفاسير:

external-link copy
37 : 23

إِنۡ هِيَ إِلَّا حَيَاتُنَا ٱلدُّنۡيَا نَمُوتُ وَنَحۡيَا وَمَا نَحۡنُ بِمَبۡعُوثِينَ

Ngurdam ɗam wonaali si wanaa ngurdam aduna ɗam, wanah ngurdam Laakara, wuuruɓe ɓen e amen no maay hara ɓe wuuritataa, woɓɓe goo kadi jibinee ɓe wuura, men wonaali yaltinoyteeɓe ɓaawo mayde amen nden fii hasboore Ñalnde darngal. info
التفاسير:

external-link copy
38 : 23

إِنۡ هُوَ إِلَّا رَجُلٌ ٱفۡتَرَىٰ عَلَى ٱللَّهِ كَذِبٗا وَمَا نَحۡنُ لَهُۥ بِمُؤۡمِنِينَ

Oo wonɗo nodditaade wonndema ko o Nulaaɗo faade e mooɗon o wonaali si wonaa gorko fefindii-ɗo fawi e Alla sabu ngol nodditagol makko, men wonaali gomɗinooɓe mo. info
التفاسير:

external-link copy
39 : 23

قَالَ رَبِّ ٱنصُرۡنِي بِمَا كَذَّبُونِ

Nulaaɗo on maaki: "Joomam, wallam e hoore maɓɓe ɗum woni yoɓtanoɗaa lam e maɓɓe sabu ko ɓe finni lam kon". info
التفاسير:

external-link copy
40 : 23

قَالَ عَمَّا قَلِيلٖ لَّيُصۡبِحُنَّ نَٰدِمِينَ

Alla jaabori mo Daalugol: "Ɓaawo jamaanu fanɗuɗo aray ɓee fennuɓe ko adduɗaa kon wonta nimsuɓe e dow ko ɓe wonnoo fennude kon". info
التفاسير:

external-link copy
41 : 23

فَأَخَذَتۡهُمُ ٱلصَّيۡحَةُ بِٱلۡحَقِّ فَجَعَلۡنَٰهُمۡ غُثَآءٗۚ فَبُعۡدٗا لِّلۡقَوۡمِ ٱلظَّٰلِمِينَ

Hito saɗtungo halkayngo nanngi ɓe sabu hanndu- gol maɓɓe e Lepte ɗen e sanndalɗaagu maɓɓe, ɗe wattini ɓe halkiiɓe yeru duuño ilol ngol, halakuyee wonanii yimɓe tooñooɓe ɓen. info
التفاسير:

external-link copy
42 : 23

ثُمَّ أَنشَأۡنَا مِنۢ بَعۡدِهِمۡ قُرُونًا ءَاخَرِينَ

Refti ɓaawo halkeede maɓɓe Men fuɗɗi yimɓe e moftaaji goo wano yimɓe Luutu, e yimɓe Su'aybu, e yimɓe Yuunusa. info
التفاسير:
Bu sayfadaki ayetlerin faydaları:
• وجوب حمد الله على النعم.
Waɗɗagol yettugol Alla e dow neemaaji ɗin. info

• الترف في الدنيا من أسباب الغفلة أو الاستكبار عن الحق.
Neemineede ka aduna ɗum no jeyaa e sabuuji welsindaare nden maaɗum mawnintinaare nden gaayi Goonga kan. info

• عاقبة الكافر الندامة والخسران.
Battane keefeeru ngun ko nimse e hayrere(perte). info

• الظلم سبب في البعد عن رحمة الله.
Ko tooñe ɗen wonata sabu woɗɗitagol e Hinnayee Alla on. info