ශුද්ධවූ අල් කුර්ආන් අර්ථ කථනය - ශුද්ධ වූ අල්කුර්ආන් අර්ථ විිවරණයේ සංෂිප්ත අනුවාදය - ෆුලානි පරිවර්තනය

පිටු අංක: 57:50 close

external-link copy
62 : 3

إِنَّ هَٰذَا لَهُوَ ٱلۡقَصَصُ ٱلۡحَقُّۚ وَمَا مِنۡ إِلَٰهٍ إِلَّا ٱللَّهُۚ وَإِنَّ ٱللَّهَ لَهُوَ ٱلۡعَزِيزُ ٱلۡحَكِيمُ

Pellet koo ko jaŋtanaɗaa ɗoo fii Iisaa (yo o his), ko ɗum woni kumpital sellungal ngal fenaande e sikke jillaa e mun. Reweteeɗo e goonga alaa si wanaa Alla Tan, pellet, Alla ko Kaŋko Woni Fooluɗo e Laamu Makko, Ñeeñuɗo e Toppitagol fiyakuuji Tagu Makko. info
التفاسير:

external-link copy
63 : 3

فَإِن تَوَلَّوۡاْ فَإِنَّ ٱللَّهَ عَلِيمُۢ بِٱلۡمُفۡسِدِينَ

Si ɓe ɗuurnike kon ko addu-ɗaa, ɓe jokkaali ma; ɗum ko bone maɓɓe, Alla non ko Annduɗo bonnooɓe ɓen ka leydi, O Yoɓitoyaɓe ɗum. info
التفاسير:

external-link copy
64 : 3

قُلۡ يَٰٓأَهۡلَ ٱلۡكِتَٰبِ تَعَالَوۡاْ إِلَىٰ كَلِمَةٖ سَوَآءِۭ بَيۡنَنَا وَبَيۡنَكُمۡ أَلَّا نَعۡبُدَ إِلَّا ٱللَّهَ وَلَا نُشۡرِكَ بِهِۦ شَيۡـٔٗا وَلَا يَتَّخِذَ بَعۡضُنَا بَعۡضًا أَرۡبَابٗا مِّن دُونِ ٱللَّهِۚ فَإِن تَوَلَّوۡاْ فَقُولُواْ ٱشۡهَدُواْ بِأَنَّا مُسۡلِمُونَ

Maaku an Nulaaɗo: "Aree onon yimɓe Defte immorde e Alyahuuda e Annasaara, mooɓondiren e konngol gootol nunɗungol ngo foteten e mun : ko nde bajjinɗinaŋten Alla dewal ngal; hara en kafidaali Mo hay e gooto, no on foti woo e martaba, wata yoga e me'en kadi jogitor yoga, joomiraaɓe reweteeɓe ɗoftee ko woori Alla". Si ɓe huccitii e ndun noddaandu goonga e nunɗal, wi'anee ɓe onon Muumini en: "Seeditee wonnde menen men jebbilanike Alla ɗoftoragol Mo dewal". info
التفاسير:

external-link copy
65 : 3

يَٰٓأَهۡلَ ٱلۡكِتَٰبِ لِمَ تُحَآجُّونَ فِيٓ إِبۡرَٰهِيمَ وَمَآ أُنزِلَتِ ٱلتَّوۡرَىٰةُ وَٱلۡإِنجِيلُ إِلَّا مِنۢ بَعۡدِهِۦٓۚ أَفَلَا تَعۡقِلُونَ

Ko onon yo yimɓe Defte, e ko wennjaŋton fii diina Ibraahiima kan (yo o his)? Alyahuuda aaƴike wonnde Ibraahiima ko yahuudaajo, Annasaara kadi aaƴii wonnde ko annasaaraajo. Hiɗon anndi non wonde Alyahuuda e Annasaara feeñaali si wanaa ɓaawo nde faatii, e on haqqilataa fahmon mehre haala mo'on e faljere aaƴannde mo'on?! info
التفاسير:

external-link copy
66 : 3

هَٰٓأَنتُمۡ هَٰٓؤُلَآءِ حَٰجَجۡتُمۡ فِيمَا لَكُم بِهِۦ عِلۡمٞ فَلِمَ تُحَآجُّونَ فِيمَا لَيۡسَ لَكُم بِهِۦ عِلۡمٞۚ وَٱللَّهُ يَعۡلَمُ وَأَنتُمۡ لَا تَعۡلَمُونَ

Hey mon onon yimɓe Defte, on wennjii Annabiijo on mo jam e kisiyee woni e mun, e huunde nde anndal woodani on immorde e fiyaaku diina mo'on e ko Jippinaa e mo'on. E ko wennjaŋton e huunde nde anndal alanaa on e mu'un e fiyaake Ibraahiima e diina makko, kon ko alaa e Defte mo'on, wanaa kadi Annabaaɓe mo'on addi ɗum?! Alla No Anndi fiyakuuji ɗin e ko wirnii e majji, onon on anndaa. info
التفاسير:

external-link copy
67 : 3

مَا كَانَ إِبۡرَٰهِيمُ يَهُودِيّٗا وَلَا نَصۡرَانِيّٗا وَلَٰكِن كَانَ حَنِيفٗا مُّسۡلِمٗا وَمَا كَانَ مِنَ ٱلۡمُشۡرِكِينَ

Annabi ibraahiima laatanooki e diina Alyahuuda wanaa kadi diina Annasaara, si ko woni, o laatinoke ooñiiɗo e diina mehre, jebbilaniiɗo Alla bajjiɗini Mo, o laatanooki jeyaaɗo e kafidanooɓe Alla ɓen; wano shirkooɓe aarabeeɓe ɓen aaƴoraynoo wonnde ko e diina makko ɓe woni. info
التفاسير:

external-link copy
68 : 3

إِنَّ أَوۡلَى ٱلنَّاسِ بِإِبۡرَٰهِيمَ لَلَّذِينَ ٱتَّبَعُوهُ وَهَٰذَا ٱلنَّبِيُّ وَٱلَّذِينَ ءَامَنُواْۗ وَٱللَّهُ وَلِيُّ ٱلۡمُؤۡمِنِينَ

Ko ɓuri hanndude e yimɓe ɓen dammbitorgol Ibraahiima : ko ɓen jokkuɓe kon ko o addi e jamaanu makko, ko ɓuri hanndude e yimɓe ɓe ɗum kadi, ko oo Annabiijo Muhammadu (jom kisiyee), e ɓen gomɗimɓe mo e ɗee mofte. Alla ko Walloowo Reena gomɗimɓe Mo ɓen. info
التفاسير:

external-link copy
69 : 3

وَدَّت طَّآئِفَةٞ مِّنۡ أَهۡلِ ٱلۡكِتَٰبِ لَوۡ يُضِلُّونَكُمۡ وَمَا يُضِلُّونَ إِلَّآ أَنفُسَهُمۡ وَمَا يَشۡعُرُونَ

Fedde goo e yimɓe Defte ɓen no yeloo nde ɓe majjiŋta on e goonga ka Alla fewniri on e mun; onon Muumini en, kono ɓe majjiŋtaa si wanaa ko'e maɓɓe; sabu etagol ɓe majjingol Muumini en, ɓeydataa ɓe si wanaa majjere, kono ɓe anndaa ɓattane kuuɗe maɓɓe. info
التفاسير:

external-link copy
70 : 3

يَٰٓأَهۡلَ ٱلۡكِتَٰبِ لِمَ تَكۡفُرُونَ بِـَٔايَٰتِ ٱللَّهِ وَأَنتُمۡ تَشۡهَدُونَ

Hey mon yimɓe Defte, immorde e Alyahuuda e Annasaara, e ko yeddaŋton Aayeeje Alla Ɗe O Jippini e mooɗon; e kon ko Ɗe Tinndiŋta e Annabaaku Muhammadu on mo jam e kisiyee woni e mun, hara onon ko on seediiɓe goonga kan joopaa fii mun ka Defte mo'on?! info
التفاسير:
මෙ⁣ම පිටුවේ තිබෙන වැකිවල ප්‍රයෝජන:
• أن الرسالات الإلهية كلها اتفقت على كلمة عدل واحدة، وهي: توحيد الله تعالى والنهي عن الشرك.
Wonnde Nule Alla Ɗen denndaangal, hino fottani e konngol nunɗal gootol, ngol woni: Bajjinɗingol Alla Toowuɗo On haɗa kafidugol Mo ka dewal. info

• أهمية العلم بالتاريخ؛ لأنه قد يكون من الحجج القوية التي تُرَدُّ بها دعوى المبطلين.
Nafoore ganndal taariika; sabu ɗum wona laawol dallinorngol tiiɗungol ko no ruttiree aaƴanɗe mehreebe. info

• أحق الناس بإبراهيم عليه السلام من كان على ملته وعقيدته، وأما مجرد دعوى الانتساب إليه مع مخالفته فلا تنفع.
Ko hanndude e Ibraahiima (yo o his): ko ɓen laatinooɓe e diina makko kan. Ammaa nodditorgol dammɓe ɗen e makko hara no lunndii mo, ɗum nafataa. info

• دَلَّتِ الآيات على حرص كفرة أهل الكتاب على إضلال المؤمنين من هذه الأمة حسدًا من عند أنفسهم.
Aayeeje ɗen no tinndina hittingol yimɓe Defte ɓen e majjingol gomɗimɓe ɓen e ɗee mofte, hiɓe immora ngañanaandi maɓɓe. info