ߞߎ߬ߙߣߊ߬ ߞߟߊߒߞߋ ߞߘߐ ߟߎ߬ ߘߟߊߡߌߘߊ - ߟߊߘߛߏߣߍ߲" ߞߎ߬ߙߣߊ߬ ߞߟߊߒߞߋ ߞߘߐߦߌߘߊ ߘߐ߫ ߝߎ߬ߟߊߣߌ߲ ߘߐ߫

ߞߐߜߍ ߝߙߍߕߍ:close

external-link copy
55 : 9

فَلَا تُعۡجِبۡكَ أَمۡوَٰلُهُمۡ وَلَآ أَوۡلَٰدُهُمۡۚ إِنَّمَا يُرِيدُ ٱللَّهُ لِيُعَذِّبَهُم بِهَا فِي ٱلۡحَيَوٰةِ ٱلدُّنۡيَا وَتَزۡهَقَ أَنفُسُهُمۡ وَهُمۡ كَٰفِرُونَ

An Nulaaɗo, wata jawle naafiqiiɓe ɓen e ɓiɗɓe maɓɓe haawne! Battane jawle maɓɓe e ɓiɗɓe maɓɓe ko bone. Alla waɗiroya ɗe lepte e hoore-maɓɓe, O jippina musiiba majje e maɓɓe haa O ƴettita ɓe e hoore keeferaaku maɓɓe, ɓe leptiroyee luttugol ka koose Yiite. info
التفاسير:

external-link copy
56 : 9

وَيَحۡلِفُونَ بِٱللَّهِ إِنَّهُمۡ لَمِنكُمۡ وَمَا هُم مِّنكُمۡ وَلَٰكِنَّهُمۡ قَوۡمٞ يَفۡرَقُونَ

Naafiqiiɓe ɓen hino woondirana on onon gomɗimɓe ɓen, e hoore fenaande wonnde: kamɓe hiɓe jeyaa e mooɗon; ɓe jeyaaka non e mooɗon ka gunddoo, hay si ɓe feññianiion ɗum. Ko woni kamɓe ko ɓe yimɓe huluɓe wata kon ko heɓunoo sirkooɓe immorde e wareede dahee yanu e maɓɓe, waɗi si ɓe feññina lislaamu. info
التفاسير:

external-link copy
57 : 9

لَوۡ يَجِدُونَ مَلۡجَـًٔا أَوۡ مَغَٰرَٰتٍ أَوۡ مُدَّخَلٗا لَّوَلَّوۡاْ إِلَيۡهِ وَهُمۡ يَجۡمَحُونَ

Sinno ɓee naafiqiiɓe heɓayno doñorgal ka reenira pittaali maɓɓe ɗin, maa pammeeje pelle ɗen ka ɓe suuɗoo maa pulirka mo ɓe sorata e mun, ɓe yahrayno ɗon ɓe naata e mun hara ko ɓe yacciiɓe. info
التفاسير:

external-link copy
58 : 9

وَمِنۡهُم مَّن يَلۡمِزُكَ فِي ٱلصَّدَقَٰتِ فَإِنۡ أُعۡطُواْ مِنۡهَا رَضُواْ وَإِن لَّمۡ يُعۡطَوۡاْ مِنۡهَآ إِذَا هُمۡ يَسۡخَطُونَ

Hino e naafiqiiɓe ɓen, on aybinoowo ma an Nulaaɗo, ka senndoore maa sadakaaji ɗin, tuma ɓe roni heɓude geɓal e majji : si a yeɗii ɓe geɓal e majji, ɓe weltora; si a yeɗaali ɓen non e majji, jaka yoo kamɓe hiɓe feññina tikkere. info
التفاسير:

external-link copy
59 : 9

وَلَوۡ أَنَّهُمۡ رَضُواْ مَآ ءَاتَىٰهُمُ ٱللَّهُ وَرَسُولُهُۥ وَقَالُواْ حَسۡبُنَا ٱللَّهُ سَيُؤۡتِينَا ٱللَّهُ مِن فَضۡلِهِۦ وَرَسُولُهُۥٓ إِنَّآ إِلَى ٱللَّهِ رَٰغِبُونَ

Sinno ɓee naafixiiɓe aybinooɓe ma e senndoore sadaka nden weltorayno ko Alla farlani ɓe kon, e kon ko Nulaaɗo Makko on okki ɓe e ɗum, ɓe wi'a: "Alla yonii men. Arma Alla okkora men e ɓural Makko ngal ko O muuyi, Nulaaɗo Makko on kadi okkora men e kon ko Alla yeɗi mo. Menen ko faade ka Alla tun woni ko men rerɗiri yeɗeede e ɓural Makko". Ko si ɓe waɗuno ɗum ɓurunoo moƴƴannde ɓe e dii aybingl ma. info
التفاسير:

external-link copy
60 : 9

۞ إِنَّمَا ٱلصَّدَقَٰتُ لِلۡفُقَرَآءِ وَٱلۡمَسَٰكِينِ وَٱلۡعَٰمِلِينَ عَلَيۡهَا وَٱلۡمُؤَلَّفَةِ قُلُوبُهُمۡ وَفِي ٱلرِّقَابِ وَٱلۡغَٰرِمِينَ وَفِي سَبِيلِ ٱللَّهِ وَٱبۡنِ ٱلسَّبِيلِۖ فَرِيضَةٗ مِّنَ ٱللَّهِۗ وَٱللَّهُ عَلِيمٌ حَكِيمٞ

Anndee zakkaaji waɗɗiiɗi ɗin, ko fii waasuɓe ɓen.Ko ɓen woni jogiteeɓe mecce maa golle, kono hara njoɓdi maɓɓe yonataa ɓe. E miskiinaaɓe ɓen ɓe fow anndi fii mun. E ɓen :gollanooɓe mooɓugol zakka on e duŋayee Imaamu on, e ɓen heeferɓe woowtinirteeɓe Lislaamu, maa ɓen lo'uɓe liimanaaku fii no ɓe ɓeydora gomɗinal maa duñiraygol ɓe ɗum bone. Himo jonnee kadi : ɓen maccuɓe ko ɓe rinɗiniree, e ɓen ñawliiɓe ko duncitora hara wanaa tottirgol jawtungol keerol, maa bonnere -si ɓe heɓaali ko ɓe yoɓira. Himo jonnee kadi : ɓen heɓilantooɓe jihaadi fii ɓamtugol laawol Alla, e on seteejo mo njooɓa lelliri. Hertinangol ɓee ɗoo zakka on ko farilla immorde ka Alla. Alla ko Annduɗo ko moƴƴani jeyaaɓe Makko ɓen, Ñeeñuɗo e toppitagol Mo ngol e Sari'a Makko on. info
التفاسير:

external-link copy
61 : 9

وَمِنۡهُمُ ٱلَّذِينَ يُؤۡذُونَ ٱلنَّبِيَّ وَيَقُولُونَ هُوَ أُذُنٞۚ قُلۡ أُذُنُ خَيۡرٖ لَّكُمۡ يُؤۡمِنُ بِٱللَّهِ وَيُؤۡمِنُ لِلۡمُؤۡمِنِينَ وَرَحۡمَةٞ لِّلَّذِينَ ءَامَنُواْ مِنكُمۡۚ وَٱلَّذِينَ يُؤۡذُونَ رَسُولَ ٱللَّهِ لَهُمۡ عَذَابٌ أَلِيمٞ

Hino e naafiqi'en, lorrirayɓe Nulaaɗo Alla on (yo o his) konngol, tuma ɓe seeditii yaafuyee makko on, ɓe wi'a : "O heɗitoto kala haala, o senndindirtaa hakkunde goonga e fenaande". -Maakan ɓe an Nulaaɗo : Nulaaɗo Alla on heɗotaako si wanaa moƴƴere,himo goongini Alla, o goongini kumpite gomɗimɓe goonga ɓen, himo yurmee ɓe kadi. Pellet, Nulal makko ngal ko yurmeende wonannde ɓen gomɗimɓe mo. Ɓen non lorrayɓe Nulaaɗo Alla on kala noone, hino woodani ɓen lepte muusuɗe. info
التفاسير:
ߟߝߊߙߌ ߟߎ߫ ߢߊ߬ߕߣߐ ߘߏ߫ ߞߐߜߍ ߣߌ߲߬ ߞߊ߲߬:
• الأموال والأولاد قد تكون سببًا للعذاب في الدنيا، وقد تكون سببًا للعذاب في الآخرة، فليتعامل العبد معهما بما يرضي مولاه، فتتحقق بهما النجاة.
Ɓiɗɓe e jawle hino wona sabu lepteede aduna e laakara. Jeyaaɗo on hino haani gollorde e ɗi haa o faggo welayee Alla Joomi makko, fii yo o dadir ɗi. info

• توزيع الزكاة موكول لاجتهاد ولاة الأمور يضعونها على حسب حاجة الأصناف وسعة الأموال.
Senndugol zakka on ko tiɗnaare yeesooɓe ɓen acciraa, ɓen waɗa ɗum yeru kala e haaju-mu'un maa emmbere(fotde) jawle ɗen. info

• إيذاء الرسول صلى الله عليه وسلم فيما يتعلق برسالته كفر، يترتب عليه العقاب الشديد.
Lorrugol Nulaaɗo on (yo o his) e Nulal makko ngal ko keeferaaku waɗɗinayngu lepte saɗtuɗe. info

• ينبغي للعبد أن يكون أُذن خير لا أُذن شر، يستمع ما فيه الصلاح والخير، ويُعرض ترفُّعًا وإباءً عن سماع الشر والفساد.
Hino haani ka jeyaaɗo on heɗantoo moƴƴere hara wanaa bone. O jentoo kala ko moƴƴi, o ɗuurnora yawitagol heɗaade bone. info