വിശുദ്ധ ഖുർആൻ പരിഭാഷ - അൽ മുഖ്തസ്വർ ഫീ തഫ്സീറിൽ ഖുർആനിൽ കരീം (ഫുലാനി വിവർത്തനം).

പേജ് നമ്പർ:close

external-link copy
50 : 17

۞ قُلۡ كُونُواْ حِجَارَةً أَوۡ حَدِيدًا

Maakan ɓe -yo Nulaaɗo-:"Wonee -ko onon yo sirkooɓe-si tawii hiɗon hattani kaaƴe e sattugol mun,maa wonon njanɗe e doole mun,on hattantaake ɗun". info
التفاسير:

external-link copy
51 : 17

أَوۡ خَلۡقٗا مِّمَّا يَكۡبُرُ فِي صُدُورِكُمۡۚ فَسَيَقُولُونَ مَن يُعِيدُنَاۖ قُلِ ٱلَّذِي فَطَرَكُمۡ أَوَّلَ مَرَّةٖۚ فَسَيُنۡغِضُونَ إِلَيۡكَ رُءُوسَهُمۡ وَيَقُولُونَ مَتَىٰ هُوَۖ قُلۡ عَسَىٰٓ أَن يَكُونَ قَرِيبٗا

Maaɗun laatee tagu goo ɓurngu tiiɗude e majji kannji ɗiɗi, ko tawi no tiiɗi ka ɓerɗe mon. Pellet, Alla ko O ruttoowo on wano O fuddori on non, O wurnitay on wano O tagiri on non ka laawol aranol, aray bee sanndalɗiiɓe ka wi'a: "Ko hommbo artirta men e ngurndan ɓaawo mayde amen?" Maakan ɓe: "Artiray on On Taguɗo on ka laawol aranol ko aldaa e misal adiingal", aray ka ɓe dimmba ko'e maɓɓe ɗen hara ko ɓe jalnorɓe ko jaabiɗaa ɓe kon, ɓe wi'a ko ɓe woɗɗintinɓe: "Ko honnde tuma woni ngol ruttagol?!" Maakan ɓe: "no gasa ɗun ɓadike, kala ko woni arude haray woɗɗaa. info
التفاسير:

external-link copy
52 : 17

يَوۡمَ يَدۡعُوكُمۡ فَتَسۡتَجِيبُونَ بِحَمۡدِهِۦ وَتَظُنُّونَ إِن لَّبِثۡتُمۡ إِلَّا قَلِيلٗا

Alla artiray on ñannde O noddata on faande ka leydi mofturu, nootoɗon ko on ɗoftiiɓe yamiroore Makko nden, ko on yettuɓe Mo, hara hiɗon sikka onon on ñiiɓaano ka leydi si wanaa dummune hun fanɗukun. info
التفاسير:

external-link copy
53 : 17

وَقُل لِّعِبَادِي يَقُولُواْ ٱلَّتِي هِيَ أَحۡسَنُۚ إِنَّ ٱلشَّيۡطَٰنَ يَنزَغُ بَيۡنَهُمۡۚ إِنَّ ٱلشَّيۡطَٰنَ كَانَ لِلۡإِنسَٰنِ عَدُوّٗا مُّبِينٗا

Maakan -ko an yo Nulaaɗo- jeyaaɓe an gomɗinɓe ɓen: "yo ɓe wowlu konngol moƴƴol ngol tuma ɓe yewtata, ɓe woɗɗitoo konngol bonungol lancayngol ngol; sabu Seytaane huutoray ngol o golla hakkunde maɓɓe huunde ko no bonnana ɓe ngurdan maɓɓe aduna yankejan e laaharayankejan, pellet, Seytaane laatanike neɗɗanke gaño ɓannguɗo ngayngu, no fawii neɗɗanke reenagol e Seytaane. info
التفاسير:

external-link copy
54 : 17

رَّبُّكُمۡ أَعۡلَمُ بِكُمۡۖ إِن يَشَأۡ يَرۡحَمۡكُمۡ أَوۡ إِن يَشَأۡ يُعَذِّبۡكُمۡۚ وَمَآ أَرۡسَلۡنَٰكَ عَلَيۡهِمۡ وَكِيلٗا

Joomi mon -ko onon yo yimɓe- ko Annduɗo fii mon, hay huunde suuɗanaaki Mo immorde e mon, si O yiɗii yurminnde on O yurminay on, ɗun woni O hawrinndina on e gomɗinal e golle moƴƴe. Si O yiɗii kadi nde O leptata on, O leptay on ɗun woni O woppa on gaayi gomɗinal O wara on e hoore keefereeku, Men nulaali ma -ko an yo Nulaaɗo- e dow maɓɓe fawtiiɗo sakko doolaaɓe e dow gomɗinal, haɗaa ɓe e immorde e keeferaaku, moftanaa ɓe golleeji maɓɓe ɗin. Pellet, an ko a yottinanoowo Alla ko O yamirmaa yottinngol kon. info
التفاسير:

external-link copy
55 : 17

وَرَبُّكَ أَعۡلَمُ بِمَن فِي ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضِۗ وَلَقَدۡ فَضَّلۡنَا بَعۡضَ ٱلنَّبِيِّـۧنَ عَلَىٰ بَعۡضٖۖ وَءَاتَيۡنَا دَاوُۥدَ زَبُورٗا

Ko Joomi maaɗa -an yo Nulaaɗo- woni Annduɗo denndaangal ɓen womɓe ka kammuuli e ka leydi, ko O Annduɗo alhaaliiji maɓɓe e ko ɓe hanndi kon. Pellet, Men ɓurnii yoga e Annabaaɓe ɓen e dow yoga sabu ɗuuɗugol jokkooɓe ɓen e Tellinngol Defte, Men okki Daawuuda Deftere, nden le ko Jabuura. info
التفاسير:

external-link copy
56 : 17

قُلِ ٱدۡعُواْ ٱلَّذِينَ زَعَمۡتُم مِّن دُونِهِۦ فَلَا يَمۡلِكُونَ كَشۡفَ ٱلضُّرِّ عَنكُمۡ وَلَا تَحۡوِيلًا

Maakan -an yo Nulaaɗo- ɓee sirkooɓe: Noddee -Ko onon yo sirkooɓe- ɓen ɓe aaƴiɗon ko reweteeɓe gaanin Alla si lorra jippike e mon, kamɓe ɓe maraa feere duncugol lorra kan e mon, ɓe maraa kadi feere egginngol lorra kan faande e tanaa mon sabu ronkere maɓɓe, on laatiiɗo ko o ronkuɗo o wonataa reweteeɗo. info
التفاسير:

external-link copy
57 : 17

أُوْلَٰٓئِكَ ٱلَّذِينَ يَدۡعُونَ يَبۡتَغُونَ إِلَىٰ رَبِّهِمُ ٱلۡوَسِيلَةَ أَيُّهُمۡ أَقۡرَبُ وَيَرۡجُونَ رَحۡمَتَهُۥ وَيَخَافُونَ عَذَابَهُۥٓۚ إِنَّ عَذَابَ رَبِّكَ كَانَ مَحۡذُورٗا

Ɓen, ɓe noddoton immorde e Malaa'ikaaɓe ɓen e ko nanndi e maɓɓe, ɓen, kamɓe tigi hiɓe ɗaɓude ko ɓattina ɓe ka Alla immorde e golle moƴƴe, hiɓe foolondira ko hommbo e maɓɓe ɓurata ɓattorde Mo ɗoftaare, hiɓe jortii kadi nde O Hinnotooɓe, hiɓe huli kadi nde O leptata ɓe, pellet, lepte Joomi maa ɗen -an yo Nulaaɗo- ko haanaaɗe huleede. info
التفاسير:

external-link copy
58 : 17

وَإِن مِّن قَرۡيَةٍ إِلَّا نَحۡنُ مُهۡلِكُوهَا قَبۡلَ يَوۡمِ ٱلۡقِيَٰمَةِ أَوۡ مُعَذِّبُوهَا عَذَابٗا شَدِيدٗاۚ كَانَ ذَٰلِكَ فِي ٱلۡكِتَٰبِ مَسۡطُورٗا

Alaa e hoɗo maaɗum saare si wanaa Menen Men jippinay e mayre lepte e halakuyee ka ngurndan aduna sabu yeddugol yimɓe mayre, maaɗum Men jarribora nde lepte doolnuɗe, warngo maa tanaa ɗun sabu yeddugol yimɓe marye, ngol halkugol e warugol laatike Ñaawoore Alla winndaande ka Alluwal Reenaangal.
info
التفاسير:
ഈ പേജിലെ ആയത്തുകളിൽ നിന്നുള്ള പാഠങ്ങൾ:
• القول الحسن داع لكل خلق جميل وعمل صالح، فإنَّ من ملك لسانه ملك جميع أمره.
Konngol moƴƴol ngol nodday kala njikku labaaɗo e golle moƴƴe, pellet, mo jeyii ɗenngal mun ngal o huɓindoto denndaangal fiyaake makko on info

• فاضل الله بين الأنبياء بعضهم على بعض عن علم منه وحكمة.
Alla ɓurdinndinii hakkunde Annabaaɓe ɓen yoga maɓɓe e dow yoga, ɗun ko Ganndal immorde ka Makko e Ñeeñal. info

• الله لا يريد بعباده إلا ما هو الخير، ولا يأمرهم إلا بما فيه مصلحتهم.
Alla yiɗanaa jeyaaɓe Makko ɓen si wanaa huunde moƴƴere, O yamirtaaɓe kadi si wanaa ko nafoore maɓɓe woni e mun. info

• علامة محبة الله أن يجتهد العبد في كل عمل يقربه إلى الله، وينافس في قربه بإخلاص الأعمال كلها لله والنصح فيها.
Maande Giggol Alla ko nde jeyaaɗo on tinnotoo e kala gollal ɓattinayngal mo ka Alla, o rerɗa e ɓadorgol Mo laɓɓinanngol golle makko ɗen fow Alla e laaɓugol e nder majje. info