Hino e sirkooɓe ɓen, on ndaaroowo ma an Nulaaɗo, o ndaartaama giiɗe nder kono giiɗe mak- ko feeñuɗe ɗen o ndaardat ma. E ko an waawata yi'innde on mo gite mun ɓoraa? Pellet a waawatah ɗum. Ko wano non kadi a waawataa fewnugol waasuɗe giiɗe-ɓernde.
Pellet Alla Senike e tooñugol jeyaaɓe Makko ɓen. Kanko O tooñataa yeru abbere jarra. Si ko woni, ko kamɓe woni tooñirde ko'e maɓɓe ɗen naɓugol ɗe e halkaare, sabu ko ɓe haɓɓitii kon e meere e townitaare.
Ñalnde Alla mooɓoyta yimɓe ɓen ka Darngal fii hasbugol ɓe, wa'anay ɓe wa si ɓe ñiiɓaano ka nguurndam maɓɓe aduna e cuɗaaji maɓɓe, si wanaa saa'a gooto pet e ñalorma, hara yoga maɓɓe no anndita yoga, hooti ngol anndindirgol taƴa hakkunde maɓɓe hakkee ko ɓe yi'i kon e fiyaaku laakara no tiiɗi. Gomɗii ɓen fennuɓe kawral Joomi maɓɓe ngal Ñalnde Darngal ɓe sooyii, ɓe gomɗinaano immital ka aduna sakko ɓe hisa e sooyugol(perte).
Si Men hollii ma an Nulaaɗo, yoga e kon ko Men fodi ɓe e lepte ado a maayde maa nden, maa ɗum Men ƴettitu maa ado ɗum, fow e mun, ko ka Amen woni ruttorde maɓɓe nden Ñalnde Darngal. Refti Alla ko ƴellitiiɗo e kon ko ɓe gollata, huunde suuɗaaki Mo e ɗum. O yoɓitoyay ɓe njoɓdi golle maɓɓe ɗen.
Hino woodani kala mofte yawtunooɗe ɗen Nulaaɗo imminaaɗo e maɓɓe. Si tawii ko o nulaa kon yotti- yottike ɓe, ɓe fennii mo, ñaawirte hakkunde maɓɓe nuɗal. Alla daɗnira mo ɓural Makko ngal, O halkira ɓe nunɗal Makko ngal. Kamɓe ɓe toonyetaake huunde e njoɓdi kuuɗe maɓɓe ɗen.
Maakan ɓe an Nulaaɗo : "Mi waawanah hoore-am pooɗugol lorra mo lorlira maa duñugol ɗum e am, wanaa kadi nafa mo mi nafitorta. Ko honno mi nafirta goɗɗo goo maa mi lorra mo? Si wanaa hara ko muuyi ɗum. Ko honno mi anndirta wirniiɗi ɗin? Hino woodani mofte kala ɗe Alla kammbirani halakuyee, dumunna happaaɗo fii halkaare maɓɓe nden, gooto anndaa ɗum si wanaa Alla. Si happu maɓɓe halkaare ngun hewtii, ɓe nennitantaake ɗum waqtu woo, ɓe ardinantaake kadi".
An Nulaaɗo, maakan ɓee hawjirɓe lepte : "Habree lam, si lepte Alla ɗen ardii on e waqtu kala jemma maa ñalorma, ko honɗum woni ko hawjiranton ɗee lepte?"
E ko ɓaawo nde lepte ɗen ɗe fodaɗon yani e mon gomɗinton, nokku ka gomɗinal nafatah wonkii ki gomɗinaano ado ɗum? E ko jooni non gomɗinton, gomɗii on laatinoke hawjirnooɓe lepte ɗen ado hannde fennugol ɗe?
Refti ɓaawo nde ɓe naadaa ka lepte, ɓe ɗaɓɓi yaltineede ton, ɓe wi'anee : "Meeɗee lepte luttude ɗen laakara. Hara on yoɓete si wanaa kon ko gol- laynoɗon e keeferaaku e geddi?"
Ɓee sirkooɓe no habrino maa an Nulaaɗo : "Hara ɗee lepte ɗe men fodaa ko goonga?" Maakan ɓe : "Eyyo, mi woondirii Alla ko ɗe goonga. On wonaali laawotooɓe e majje".
التفاسير:
من فوائد الآيات في هذه الصفحة:
• الإنسان هو الذي يورد نفسه موارد الهلاك، فالله مُنَزَّه عن الظلم.
Ko neɗɗanke on naadata hoore mun e halkaare. Alla kan ko Seniiɗo e tooñugol.
• مهمة الرسول هي التبليغ للمرسل إليهم، والله يتولى حسابهم وعقابهم بحكمته، فقد يعجله في حياة الرسول أو يؤخره بعد وفاته.
Golle Nulaaɗo ko yottingol yamiraa. Ko Alla heerori ñaawirgol ɓe e leptirgol ɓe hikma Makko on. Himo yaawna ɗum e nguurndam Nulaaɗo on, maa O neeɓnanee ɗum ɓaawo maayde maako nden.
• النفع والضر بيد الله عز وجل، فلا أحد من الخلق يملك لنفسه أو لغيره ضرًّا ولا نفعًا.
Nafugol lorra, ko juuɗe Alla woni. Gooto e tagu ngun waawaa lorrude maa nafude hoore mun maaɗum goɗɗo goo.