పవిత్ర ఖురాన్ యొక్క భావార్థాల అనువాదం - ఫులాని అనువాదం - అల్ ఖుర్ఆన్ అల్ కరీమ్ యొక్క సంక్షిప్త తఫ్సీర్ వ్యాఖ్యానం

పేజీ నెంబరు:close

external-link copy
216 : 2

كُتِبَ عَلَيۡكُمُ ٱلۡقِتَالُ وَهُوَ كُرۡهٞ لَّكُمۡۖ وَعَسَىٰٓ أَن تَكۡرَهُواْ شَيۡـٔٗا وَهُوَ خَيۡرٞ لَّكُمۡۖ وَعَسَىٰٓ أَن تُحِبُّواْ شَيۡـٔٗا وَهُوَ شَرّٞ لَّكُمۡۚ وَٱللَّهُ يَعۡلَمُ وَأَنتُمۡ لَا تَعۡلَمُونَ

Hare nden farliraama e mo'on, onon muumini en; fii laawol diine Alla, kono ɗum ko ko woŋkii añi, sabu nde naɓay jawdi e pittaali. No tijjaa ka añoton huunde hara tigi on, ko nden ɓuri moƴƴande on, wano haɓugol fii Alla; mbarjaari mawndi no e mun wondude e foolugol ayɓe ɓamta koŋngol Allah. No tijjaa kadi ka njiɗoton huunde hara nden ko bone mon, wano salagol jihaadi; sabu ɗum ko maande hoppeede e foolireede ayɓe. Alla No Anndiri anndal timmungal, ko moƴƴi e ko boni fiyakuuji ɗin, onon non on nganndaa ɗum. Nootee noddaandu Makko; ko ɗon woni moƴƴere mon. info
التفاسير:

external-link copy
217 : 2

يَسۡـَٔلُونَكَ عَنِ ٱلشَّهۡرِ ٱلۡحَرَامِ قِتَالٖ فِيهِۖ قُلۡ قِتَالٞ فِيهِ كَبِيرٞۚ وَصَدٌّ عَن سَبِيلِ ٱللَّهِ وَكُفۡرُۢ بِهِۦ وَٱلۡمَسۡجِدِ ٱلۡحَرَامِ وَإِخۡرَاجُ أَهۡلِهِۦ مِنۡهُ أَكۡبَرُ عِندَ ٱللَّهِۚ وَٱلۡفِتۡنَةُ أَكۡبَرُ مِنَ ٱلۡقَتۡلِۗ وَلَا يَزَالُونَ يُقَٰتِلُونَكُمۡ حَتَّىٰ يَرُدُّوكُمۡ عَن دِينِكُمۡ إِنِ ٱسۡتَطَٰعُواْۚ وَمَن يَرۡتَدِدۡ مِنكُمۡ عَن دِينِهِۦ فَيَمُتۡ وَهُوَ كَافِرٞ فَأُوْلَٰٓئِكَ حَبِطَتۡ أَعۡمَٰلُهُمۡ فِي ٱلدُّنۡيَا وَٱلۡأٓخِرَةِۖ وَأُوْلَٰٓئِكَ أَصۡحَٰبُ ٱلنَّارِۖ هُمۡ فِيهَا خَٰلِدُونَ

Hiɓe naamno maa, yo Annabiijo,fii ñaawoore haɓugol ndeer lebbi hormaŋte ɗin (donkin/Layyaaru, e jom-bente/haaram, e raajibi), jaabove maakaa: Hare e ɗin lebbi ko mawnu-ɗum añinaa ka Allah, kon ko ɓen shirkooɓe darotoo sakkoo laawol Alla ngol kadi no añinaa, e haɗugol gomɗimɓe ɓen ka Misiide hormorde, ko yaltiŋgol Misiide hormorde e mayre ɓuri mawnude ka Alla e dii haɓugol e lewru haaram ndun, shirku mo ɓe ngoni e mun on kadi no ɓuri hare ɗen mawnude. Ɓen shirkooɓe seerataa hiɓe tooñira on hare, onon muumini en, haa ɓe itta on e diina mo'on ɓe naɓra diina maɓɓe mehre, si ɓe haaɗtanaama e ɗum. Kala non murtuɗo yalti e diina mun, o maayidi e keeferaaku, gomɗii golle makko moƴƴe ɗen bonii, werde makko nden ka laakara, ko naatugol yiite, ñiiɓa ton poomaa. info
التفاسير:

external-link copy
218 : 2

إِنَّ ٱلَّذِينَ ءَامَنُواْ وَٱلَّذِينَ هَاجَرُواْ وَجَٰهَدُواْ فِي سَبِيلِ ٱللَّهِ أُوْلَٰٓئِكَ يَرۡجُونَ رَحۡمَتَ ٱللَّهِۚ وَٱللَّهُ غَفُورٞ رَّحِيمٞ

Ɓen gomɗimɓe Alla e Nulaaɗo Makko ɗon, e ɓen feruɓe woɗɗitori yimɓe mu'un fii Alla e Nulaaɗo Makko on, ɓe haɓiri fii no Koŋngol Alla ngol ɓamtora; ɓen ɗon no tamƴinii Yurmeende Alla e Ya'fuyee Makko, Kaŋko Alla ko O Ya'fotooɗo junuubi jeyaaɓe Makko ɓen, Hilnotooɗo ɓe. info
التفاسير:

external-link copy
219 : 2

۞ يَسۡـَٔلُونَكَ عَنِ ٱلۡخَمۡرِ وَٱلۡمَيۡسِرِۖ قُلۡ فِيهِمَآ إِثۡمٞ كَبِيرٞ وَمَنَٰفِعُ لِلنَّاسِ وَإِثۡمُهُمَآ أَكۡبَرُ مِن نَّفۡعِهِمَاۗ وَيَسۡـَٔلُونَكَ مَاذَا يُنفِقُونَۖ قُلِ ٱلۡعَفۡوَۗ كَذَٰلِكَ يُبَيِّنُ ٱللَّهُ لَكُمُ ٱلۡأٓيَٰتِ لَعَلَّكُمۡ تَتَفَكَّرُونَ

Wonndiiɓe maa ɓen no naamno-maa an Annabiijo, fii ñaawooje yarugol e soodugol yeeya sanngara (giya) -kon ko suddata haqiil-, ɓe naamno-maa kadi fii karte (kon ko mbuuɗi heɓorta ɓuro-ɓuro). Jaabo ɓe maakaa: "No en ɗin ɗiɗ ko ɗuuɗi e lorra e bonugol diina e aduna; wano wirnagol haqqille maa funsugol jawle, e ballondiral ngayngu e konnaangu. No e majji kadi nafawel tokosel; wano heɓugol mbuuɗi. Ko lorra e bakkaatu majji ɗin ɗiɗi ɓuri mawnude nafa majji. Kala non ko lorra mun ɓuri nafa mu'un, haqqillo pottito ɗum. Oo ɓaŋngannduyee immorɗo ka Alla ɗoo, ko hebilannde harmingol sanngara. Wonndiiɓe maa ɓen no naamno-maa an Annabiijo, yeru ko ɓe gasata nafqeedede e jawle maɓɓe? Jaabo ɓe maakaa: "Wiŋtee kon ko fawi e haajuuji mon ɗin". Ko ɗum adii jippaade, refti non Alla shar'ini asakal ɓaawo mu'un, o waɗɗingal e jawle keeriiɗe, e nisaabu hertiiɗo. Ko wano oo ɓaŋngannduyee feeñuɗo ɗoo Alla Ɓanginirta ñaawooje shari'a ɗen, belajo on miijitoto. info
التفاسير:
ఈ పేజీలోని వచనాల ద్వారా లభించే ప్రయోజనాలు:
• الجهل بعواقب الأمور قد يجعل المرء يكره ما ينفعه ويحب ما يضره، وعلى المرء أن يسأل الله الهداية للرشاد.
Majjeede battane fiyakuuji ɗin no wona sabu neɗɗo on añude ko nafaynoo mo, o yiɗa kadi ko lorrata mo. Hino fawii mo toraade Alla peewal. info

• جاء الإسلام بتعظيم الحرمات والنهي عن الاعتداء عليها، ومن أعظمها صد الناس عن سبيل الله تعالى.
Islaamu ardirii mawningol hormorɗe ɗen, haɗa jaggitugol ɗe falaade yimɓe ɓen e laawol Alla ngol. info

• لا يزال الكفار أبدًا حربًا على الإسلام وأهله حتَّى يخرجوهم من دينهم إن استطاعوا، والله موهن كيد الكافرين.
Keeferɓe ɓe seerataa no haɓa e lislaamu on e yimɓe mu'un fii no ɓe yaltira e diina kan, Alla non ko Lo'inoowo peewje maɓɓe ɗen. info

• الإيمان بالله تعالى، والهجرة إليه، والجهاد في سبيله؛ أعظم الوسائل التي ينال بها المرء رحمة الله ومغفرته.
Ko gomɗingol Alla Toowuɗo On, ferira fii Makko, haɓira fii Makko; ɓuri moƴƴude e no Yurmeende e Ya'fuyee Makko heɓora. info

• حرّمت الشريعة كل ما فيه ضرر غالب وإن كان فيه بعض المنافع؛ مراعاة لمصلحة العباد.
Shari'a on harminii kala ko lorra fawti e mu'un, hay si tawii non hino jilli nafawel; ɗum ko fii maslaha jeyaaɓe ɓen. info