ការបកប្រែអត្ថន័យគួរអាន - ការអធិប្បាយសង្ខេបអំពីគម្ពីគួរអានជាភាសាភូឡានី

លេខ​ទំព័រ:close

external-link copy
13 : 36

وَٱضۡرِبۡ لَهُم مَّثَلًا أَصۡحَٰبَ ٱلۡقَرۡيَةِ إِذۡ جَآءَهَا ٱلۡمُرۡسَلُونَ

An Nulaaɗo, piyan ɓee fennooɓe satta-feereeɓe misal ngal ɓe waajitora, fii yimɓe saare, nde Nulaaɓe arunoo e mun. info
التفاسير:

external-link copy
14 : 36

إِذۡ أَرۡسَلۡنَآ إِلَيۡهِمُ ٱثۡنَيۡنِ فَكَذَّبُوهُمَا فَعَزَّزۡنَا بِثَالِثٖ فَقَالُوٓاْ إِنَّآ إِلَيۡكُم مُّرۡسَلُونَ

Nde Men nulunoo e maɓɓe Nulaaɓe ɗiɗi ka arannde, fii ko nodda ɓe e wootinɗingol Alla rewa Mo, ɓe fenni ɓen ɗon ɗiɗi. Ontuma Men semmbiniri ɓen, Nulaaɗo tataɓo, ɓe wi'ani yimɓe saare nden: "Menen ɗoo tato, ko men Nulaaɓe e mo'on, fii noddugol on e wootinɗingol Alla, jokka sari'a Makko on". info
التفاسير:

external-link copy
15 : 36

قَالُواْ مَآ أَنتُمۡ إِلَّا بَشَرٞ مِّثۡلُنَا وَمَآ أَنزَلَ ٱلرَّحۡمَٰنُ مِن شَيۡءٍ إِنۡ أَنتُمۡ إِلَّا تَكۡذِبُونَ

Yimɓe saare nden jaabitii Nulaaɓe ɓen: On laataaki, si wanaa ko on ɓanndinke wano menen, huunde on ɓuraa men. Kadi, Jom-hinaranke on jippinaali hay wahayu e mooɗon. On wonaali, si wanaa ko nodditotooɓe fenaande. info
التفاسير:

external-link copy
16 : 36

قَالُواْ رَبُّنَا يَعۡلَمُ إِنَّآ إِلَيۡكُمۡ لَمُرۡسَلُونَ

Nulaaɓe ɓen tato jaabitii ɓe, ɓe wi'i: Joomi amen no anndi, wonnde pellet, ko men Nulaaɓe e mo'on, on yimɓe ndee saare. Ɗum yonii men hujja. info
التفاسير:

external-link copy
17 : 36

وَمَا عَلَيۡنَآ إِلَّا ٱلۡبَلَٰغُ ٱلۡمُبِينُ

Fawaaki men non, si wanaa yottinirgol e mooɗon, no ɓanngiri. Men feere fewnugol on. info
التفاسير:

external-link copy
18 : 36

قَالُوٓاْ إِنَّا تَطَيَّرۡنَا بِكُمۡۖ لَئِن لَّمۡ تَنتَهُواْ لَنَرۡجُمَنَّكُمۡ وَلَيَمَسَّنَّكُم مِّنَّا عَذَابٌ أَلِيمٞ

Yimɓe saare nden wi'itani Nulaaɓe ɓen: Men hiitorii on kataa. Si tawii non on haɗitaaki noddugol e tawhiidi, ma men yagginir on fiɗugol on kaaƴe haa maayon, lepte muusuɗe kadi memira on immorde e amen. info
التفاسير:

external-link copy
19 : 36

قَالُواْ طَٰٓئِرُكُم مَّعَكُمۡ أَئِن ذُكِّرۡتُمۚ بَلۡ أَنتُمۡ قَوۡمٞ مُّسۡرِفُونَ

Nulaaɓe ɓen kadi wi'itani ɓe: Kiite mon ɗen, hiɗon wonndi e majji, sabu yeddugol mon Alla ngol, saloo jokkude Nulaaɓe Makko ɓen. E ko si on anndinaa- ma fii Alla, non kiitinoɗon? Tigi on, ko on yimɓe fantinooɓe e faggitagol geddi. info
التفاسير:

external-link copy
20 : 36

وَجَآءَ مِنۡ أَقۡصَا ٱلۡمَدِينَةِ رَجُلٞ يَسۡعَىٰ قَالَ يَٰقَوۡمِ ٱتَّبِعُواْ ٱلۡمُرۡسَلِينَ

Gorko iwri ka ɓuri woɗɗude e saare nden, o ari himo yaccora kulol wata yimɓe makko ɓen fennu Nulaaɓe ɓen, ɓe kammbirana ɓe warugol e lorgol e maɓɓe. O wi'i: "Ko onon yo yimɓe am, kori jokkee gomɗinon ɓee Nulaaɓe. info
التفاسير:

external-link copy
21 : 36

ٱتَّبِعُواْ مَن لَّا يَسۡـَٔلُكُمۡ أَجۡرٗا وَهُم مُّهۡتَدُونَ

Onon yimɓe am, jokkee ɓen ɓe ɗaɓɓirtaa on njoɓdi ko ɓe yottinirta e mon kon, ɓe woni fewnaaɓe e kon ko ɓe yottinirta e mon, immorde e wahayu Alla. Kala wa'uɗo non, haray mo hanndi e jokkeede. info
التفاسير:

external-link copy
22 : 36

وَمَالِيَ لَآ أَعۡبُدُ ٱلَّذِي فَطَرَنِي وَإِلَيۡهِ تُرۡجَعُونَ

Gorko on laaɓani ɓe reedu, o wi'ani ɓe kadi: E ko haɗata lam rewugol Alla taguɗo lam on? Ko haɗata on, onon kadi, rewugol taguɗo on On, Ko ka Makko woni ruttorde mon, immintineɗon fii njoɓdi? info
التفاسير:

external-link copy
23 : 36

ءَأَتَّخِذُ مِن دُونِهِۦٓ ءَالِهَةً إِن يُرِدۡنِ ٱلرَّحۡمَٰنُ بِضُرّٖ لَّا تُغۡنِ عَنِّي شَفَٰعَتُهُمۡ شَيۡـٔٗا وَلَا يُنقِذُونِ

Hara mi jogitoto tagaaɗi Alla ɗin reweteeɗi gaanin Makko? Si woni Jom-hinaranke On muuyanii lam bone, tefoore ɗin reweteeɗi duncantaa lam hay huunde, wanaa pooɗugol nafa, wanaa duñogol loraa, ɗi waawaa kadi danɗndugol lam bone mo Alla muuyani lam, si mi arii maayude e keeferaaku. . info
التفاسير:

external-link copy
24 : 36

إِنِّيٓ إِذٗا لَّفِي ضَلَٰلٖ مُّبِينٍ

Si wonii mi jogitike reweteeɗi gaanin Alla, haray ontuma, mi wonii e faljere feeñunde; tawde mi rewii ko handaa e reweeede, mi acci rewugol hannduɗo e reweede On. info
التفاسير:

external-link copy
25 : 36

إِنِّيٓ ءَامَنتُ بِرَبِّكُمۡ فَٱسۡمَعُونِ

Ko onon yo yimɓe am, min on mi gomɗinii Joomi men en denndaangal, kori nananee lam. Anndon mi tefaa e ko kammbiranton lam wareede. Kono ɗum haɗaali ɓe warugol mo! Alla naadi mo Aljanna. info
التفاسير:

external-link copy
26 : 36

قِيلَ ٱدۡخُلِ ٱلۡجَنَّةَۖ قَالَ يَٰلَيۡتَ قَوۡمِي يَعۡلَمُونَ

O teddiniraa ɓaawo sahimbineede makko, wi'aneede: Naatu Aljanna. Nde o naati ton, o yi'i neemaaji mun, o yelorani yimɓe makko ɓen wiide: Haaniino yimɓe am ɓen fennuɓe lam wari ɓen, ɓe annda ko mi heɓi e haforaneede junuubi, e teddungol ngal Alla yeɗi lam, fii no ɓe gomɗinira, no mi gomɗiniri, ɓe warjoree no mi warjoraa. info
التفاسير:

external-link copy
27 : 36

بِمَا غَفَرَ لِي رَبِّي وَجَعَلَنِي مِنَ ٱلۡمُكۡرَمِينَ

O teddiniraa ɓaawo sahimbineede makko, wi'aneede: Naatu Aljanna. Nde o naati ton, o yi'i neemaaji mun, o yelorani yimɓe makko ɓen wiide: Haaniino yimɓe am ɓen fennuɓe lam wari ɓen, ɓe annda ko mi heɓi e haforaneede bakkatuujii, e teddungol ngal Alla yeɗi lam, fii no ɓe gomɗinira, no mi gomɗiniri, ɓe warjoree no mi warjoraa. info
التفاسير:
ក្នុង​ចំណោម​អត្ថប្រយោជន៍​នៃអាយ៉ាត់ទាំងនេះក្នុងទំព័រនេះ:
• أهمية القصص في الدعوة إلى الله.
Aayeeje ɗen joopike fii hitte fillayeeji ɗin, e nder noddangol ngol Alla ngol. info

• الطيرة والتشاؤم من أعمال الكفر.
Kiitinaade diwnude, ko golle heeferɓe. info

• النصح لأهل الحق واجب .
Hini waɗɗii laaɓangol yimɓe goonga ɓen reedu. info

• حب الخير للناس صفة من صفات أهل الإيمان.
Yiɗangol yimɓe ɓen moƴƴere, ko jeyaaɗum e jikkuuji muumini'en. info