పవిత్ర ఖురాన్ యొక్క భావార్థాల అనువాదం - ఫులాని అనువాదం - అల్ ఖుర్ఆన్ అల్ కరీమ్ యొక్క సంక్షిప్త తఫ్సీర్ వ్యాఖ్యానం

పేజీ నెంబరు:close

external-link copy
54 : 18

وَلَقَدۡ صَرَّفۡنَا فِي هَٰذَا ٱلۡقُرۡءَانِ لِلنَّاسِ مِن كُلِّ مَثَلٖۚ وَكَانَ ٱلۡإِنسَٰنُ أَكۡثَرَ شَيۡءٖ جَدَلٗا

Gomɗii Men ɓannginii Men nooninii e nder ndee Alqur'aanaare Telliinde e dow Muhammadu (yo Alla juulu e makko O hisina mo) ko ɗuuɗi e nooneeji mise fii yo ɓe annditu ɓe waajitoo, kono neɗɗanke on -tentinii keefeero on- himo ɓuri kala huunde nde wennje ɗe aldaa e goonga feeñata e mun. info
التفاسير:

external-link copy
55 : 18

وَمَا مَنَعَ ٱلنَّاسَ أَن يُؤۡمِنُوٓاْ إِذۡ جَآءَهُمُ ٱلۡهُدَىٰ وَيَسۡتَغۡفِرُواْ رَبَّهُمۡ إِلَّآ أَن تَأۡتِيَهُمۡ سُنَّةُ ٱلۡأَوَّلِينَ أَوۡ يَأۡتِيَهُمُ ٱلۡعَذَابُ قُبُلٗا

Heedaali hakkunde heeferɓe sanndalɗiiɓe ɓen e gomɗinngol ko Muhammadu (yo Alla juulu e makko O hisina mo) addi kon immorde e Joomi makko, heedaali hakkunde maɓɓe e ɗaɓɓugol haforaneede junubaaji=bakkatuuji maɓɓe ɗin ka Alla ustagol ɓannginngol. Gomɗii mise ɗen piyanaama ɓe ka nder Alqur'aana, hujjaaji ɓannguɗi ari e maɓɓe, anndu, ko haɗi ɓe ko ɗaɓɓugol -no tiiɗiri- yanugol lepte moftaaji feƴƴuɗi ɗin e hoore maɓɓe, e yi'ugol lepte ɗi ɓe fodaa ɗen. info
التفاسير:

external-link copy
56 : 18

وَمَا نُرۡسِلُ ٱلۡمُرۡسَلِينَ إِلَّا مُبَشِّرِينَ وَمُنذِرِينَۚ وَيُجَٰدِلُ ٱلَّذِينَ كَفَرُواْ بِٱلۡبَٰطِلِ لِيُدۡحِضُواْ بِهِ ٱلۡحَقَّۖ وَٱتَّخَذُوٓاْ ءَايَٰتِي وَمَآ أُنذِرُواْ هُزُوٗا

Men Nuliraali ɓen ɓe Men Nuli immorde e Nulaaɓe Amen si wanaa ko ɓe weltinooɓe yimɓe gomɗinal ngal e ɗoftaare nden, e hulɓinooɓe yimɓe keefeeru ngun e geddi ɗin, alanaa ɓe wurtagol e hoore ɓerɗe ɗen fii fawugol ɗe e hoore Peewal ngal, ɓen yedduɓe Alla e Nulaaɓe ɓen no wennja wonndude e feeñanngol ɓe dalil on, fii yo ɓe ittir meere maɓɓe nden Goonga Tellinaaɗo on e Muhammadu (yo Alla juulu e makko O hisina mo) ɓe watti Alqur'aana on e ko ɓe hulɓiniraa kon samakal e jalnori=jalnirde. info
التفاسير:

external-link copy
57 : 18

وَمَنۡ أَظۡلَمُ مِمَّن ذُكِّرَ بِـَٔايَٰتِ رَبِّهِۦ فَأَعۡرَضَ عَنۡهَا وَنَسِيَ مَا قَدَّمَتۡ يَدَاهُۚ إِنَّا جَعَلۡنَا عَلَىٰ قُلُوبِهِمۡ أَكِنَّةً أَن يَفۡقَهُوهُ وَفِيٓ ءَاذَانِهِمۡ وَقۡرٗاۖ وَإِن تَدۡعُهُمۡ إِلَى ٱلۡهُدَىٰ فَلَن يَهۡتَدُوٓاْ إِذًا أَبَدٗا

Alaa hay e gooto ɓurɗo sattude tooñe ko foti e on waajuraaɗo Aayeeje Joomi makko ɗen, tawi o haajaaka ko woni kon e nder majje immorde e kammbaa lepte ɗen, o ɗuurii e waajitorgol ɗe, o yejjeti ko o ardini kon ka ngurndan makko aduna immorde e keeferaaku e geddi o tuubaali e majji, Menen Men waɗii e ɓerɗe ɓen ko muurata haɗa ɗe immorde e faamugol Alqur'aana on, e ka noppi maɓɓe kadi pahu gaayi ɗun, ɓe nanataa nde nanɗe jaɓugol, hay si a noddii ɓe e gomɗinal ɓe jaabotaako ko noddataa ɓe kon e mun poomaa fodde no ka ɓerɗe maɓɓe coddu, e ka noppi maɓɓe pahu. info
التفاسير:

external-link copy
58 : 18

وَرَبُّكَ ٱلۡغَفُورُ ذُو ٱلرَّحۡمَةِۖ لَوۡ يُؤَاخِذُهُم بِمَا كَسَبُواْ لَعَجَّلَ لَهُمُ ٱلۡعَذَابَۚ بَل لَّهُم مَّوۡعِدٞ لَّن يَجِدُواْ مِن دُونِهِۦ مَوۡئِلٗا

Fii wata Annabiijo on (yo Alla juulu e makko O hisina mo) yollitu faade e ko fennuɓe ɓen hawjirta kon lepte ɗen, Alla Daalani mo: "Ko Joomi maaɗa -an Nulaaɗo- woni Surroowo bakkatuuji jeyaaɓe Makko tuubu6 ɓe ɓen, ko O Jom Yurmeende, nden yaajannde kala huunde, no jeyaa e Yurmeende Makko nden wonnde Kanko O nennanay yedduɓe ɓen bela-jo'o kamɓe ɓe tuubay ɓe ruttoto e Makko, sinndo Kanko O toowii, O leptayno ɓee ɗuuriiɓe O yaccinanayno ɓe lepte ɗen ka ngurdan aduna, kono Kanko ko O Munñiiɗo Yurmiteeɗo, O nennane ɓe lepte ɗen fii yo ɓe tuubu, ko woni, no woodani ɓe nokkuure e jamaanu happaaɗi ɗiɗi ɓe yoɓoyte e mayre keeferaaku maɓɓe ngun e ɗuuragol maɓɓe ngol si tawii ɓe tuubaali, ɓe heɓataa gaanin mayre fattorde nde ɓe fattoo e mun.
info
التفاسير:

external-link copy
59 : 18

وَتِلۡكَ ٱلۡقُرَىٰٓ أَهۡلَكۡنَٰهُمۡ لَمَّا ظَلَمُواْ وَجَعَلۡنَا لِمَهۡلِكِهِم مَّوۡعِدٗا

Ɗen ca'e yedduɗe ɓadiiɗe on, yeru ca'e yimɓe Huudu e Saalihu e su'aybu Men halkuno ɓe nde ɓe tooñirnoo ko'e-maɓɓe keefeeraaku e geddi, Men waɗani halkugol ɓe ngol waqtu happaaɗo. info
التفاسير:

external-link copy
60 : 18

وَإِذۡ قَالَ مُوسَىٰ لِفَتَىٰهُ لَآ أَبۡرَحُ حَتَّىٰٓ أَبۡلُغَ مَجۡمَعَ ٱلۡبَحۡرَيۡنِ أَوۡ أَمۡضِيَ حُقُبٗا

Janto -an Nulaaɗo- nde Muusaa (yo o his) maakanno kurkaadu makko ndun Yuusa'u geɗal Nuun: "Mi seerataa miɗo yaha haa mi hewta fottirde maaje ɗen ɗiɗi, maaɗun mi yaha jamaanu juutungu haa mi fotta e jeyaaɗo moƴƴuɗo on, mi jannga e makko. info
التفاسير:

external-link copy
61 : 18

فَلَمَّا بَلَغَا مَجۡمَعَ بَيۡنِهِمَا نَسِيَا حُوتَهُمَا فَٱتَّخَذَ سَبِيلَهُۥ فِي ٱلۡبَحۡرِ سَرَبٗا

Ɓe yahi, nde ɓe hewtoynoo fottirde maaje ɗen ɗiɗi ɓe yejjiti linngii maɓɓe ngii, ngin ngi ɓe jogitii ɗun njooɓaari maɓɓe, Alla wurniti linngii ngii, ngii jogitii laawol ka maayo yeru wuddere, ndiyan ɗan heewataa e mun. info
التفاسير:
ఈ పేజీలోని వచనాల ద్వారా లభించే ప్రయోజనాలు:
• عظمة القرآن وجلالته وعمومه؛ لأن فيه كل طريق موصل إلى العلوم النافعة، والسعادة الأبدية، وكل طريق يعصم من الشر.
Manngu Alqur'aanaare nden e Teddugol mayre ngol e kuuɓal mayre ngal; sabu no e mayre kala laawol hewtinay ngol faande e gannde nafooje ɗen, e malal poomayankewal ngal, e kala laawol reenayngol e worrode. info

• من حكمة الله ورحمته أن تقييضه المبطلين المجادلين الحق بالباطل من أعظم الأسباب إلى وضوح الحق، وتبيُّن الباطل وفساده.
No jeyaa e Ñeeñal Alla e Hinnayee Makko tamgol Makko ɓonnooɓe ɓen wennjirooɓe Goonga kan mehre nden no jeyaa e ko ɓuri mawnude sabuuji ɗin faande e ɓanngugol Goonga kan, e ɓanngugol mehre e bonugol mayre. info

• في الآيات من التخويف لمن ترك الحق بعد علمه أن يحال بينه وبين الحق، ولا يتمكن منه بعد ذلك، ما هو أعظم مُرَهِّب وزاجر عن ذلك.
No ka Aayeeje immorde e hulɓinngol wonannde ɓen ɗaluɓe Goonga kan ɓaawo anndugol ka fii wata heede hakkunde maɓɓe e makka, hara ka newotaako ɓaawo ɗun, ko honɗun woni ko ɓuri mawnude hulɓinngol e gufugol gaayi ɗun. info

• فضيلة العلم والرحلة في طلبه، واغتنام لقاء الفضلاء والعلماء وإن بعدت أقطارهم.
Ɓural ganndal ngan e setagol fii ɗaɓɓugol ngal, e nafitorgol fottugol e mokobaaɓe ɓen e gonndiɗuɓe ɓen hay si leyɗe maɓɓe ɗen no woɗɗitii. info

• الحوت يطلق على السمكة الصغيرة والكبيرة ولم يرد في القرآن لفظ السمك، وإنما ورد الحوت والنون واللحم الطري.
"Al-huutu" ndee innde no noddiree linngii togosii e njanii, innde "As-samaka" nden jolaali ka Alqur'aana, ko joli ton ko: "Al-huutu e An-nuun e teewu ɗaatungu ngun. info