Traduzione dei Significati del Sacro Corano - Traduzione fulani dell'Abbreviata Esegesi del Nobile Corano

Numero di pagina:close

external-link copy
16 : 30

وَأَمَّا ٱلَّذِينَ كَفَرُواْ وَكَذَّبُواْ بِـَٔايَٰتِنَا وَلِقَآيِٕ ٱلۡأٓخِرَةِ فَأُوْلَٰٓئِكَ فِي ٱلۡعَذَابِ مُحۡضَرُونَ

Si tawii non ko ɓen yedduɓe Alla ɓe fenni Aayeeje Amen jippinaaɗe e Nulaaɓe Amen ɓen, ɓe fenni kadi ummital e hasboore, ɓen ɗon ko tawnoyteeɓe e lepte ɗen ɓe lutta e majje. info
التفاسير:

external-link copy
17 : 30

فَسُبۡحَٰنَ ٱللَّهِ حِينَ تُمۡسُونَ وَحِينَ تُصۡبِحُونَ

Subbuhinanee Alla tuma naatanton kiikiiɗe; ɗum woni fewndo julde futuroo e geeƴe, subbunhinanoɗon Mo kadi tuma naatanton bimmbi; ɗum ko fewndo julde subaka nden. info
التفاسير:

external-link copy
18 : 30

وَلَهُ ٱلۡحَمۡدُ فِي ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضِ وَعَشِيّٗا وَحِينَ تُظۡهِرُونَ

Ko Kanko Alla tun mantoore woodani: Malaa'ika'en no yetta Mo ka kammuuli, tagu ngun kadi no yettira Mo ka leydi. Subbunhinane Mo saanga naatanton kiikiiɗe, ɗum woni fewndo ka Alansaraa, subbunhinanɗon Mo kadi saanga ñallonton, ɗum woni fewndo ka fanaa. info
التفاسير:

external-link copy
19 : 30

يُخۡرِجُ ٱلۡحَيَّ مِنَ ٱلۡمَيِّتِ وَيُخۡرِجُ ٱلۡمَيِّتَ مِنَ ٱلۡحَيِّ وَيُحۡيِ ٱلۡأَرۡضَ بَعۡدَ مَوۡتِهَاۚ وَكَذَٰلِكَ تُخۡرَجُونَ

Himo yaltina ko wuuri e nder ko maayi; wano tagirgol neɗɗo immorde e toɓɓere maniiyu maa yaltinirgol cofun e nder woofoonde, Himo yaltina kadi ko maayi e nder ko wuuri, wano tagirgol Mo toɓɓere maniiyu nden immorde e neɗɗo maa woofoonde nden immorde e gertogal ngal. Himo wuurnitira leydi ndin jippingol toɓo fuɗina ndi ɓaawo ndi yoorude. Ko wano ndin leydi wuurnitiraa non fuɗingol ndi, yaltinirteɗon e genaale maon fii hasbeede yoɓee. info
التفاسير:

external-link copy
20 : 30

وَمِنۡ ءَايَٰتِهِۦٓ أَنۡ خَلَقَكُم مِّن تُرَابٖ ثُمَّ إِذَآ أَنتُم بَشَرٞ تَنتَشِرُونَ

Hino jeyaa e maandeeji Alla mawɗi tinndinɗi kattal Makko ngal e gootankaaku Makko ngun: wonde O tagii mon onon ɓee yimɓe, immorde e mbum-mbuldi, fewndo O tagirnoo ben Aadama e loopal, refti jaka ko on ɓanndinke saakitorayɓe ɗuuɗal, saakitoɗon hiirnaange e fuɗnaange leydi ndin.
info
التفاسير:

external-link copy
21 : 30

وَمِنۡ ءَايَٰتِهِۦٓ أَنۡ خَلَقَ لَكُم مِّنۡ أَنفُسِكُمۡ أَزۡوَٰجٗا لِّتَسۡكُنُوٓاْ إِلَيۡهَا وَجَعَلَ بَيۡنَكُم مَّوَدَّةٗ وَرَحۡمَةًۚ إِنَّ فِي ذَٰلِكَ لَأٓيَٰتٖ لِّقَوۡمٖ يَتَفَكَّرُونَ

Hino jeyaa fahin e maandeeji Alla mawɗi tinndinay- ɗi kattal e gootaaku Makko, wonnde O taganii on, onon worɓe ɓen, immorde e noone mon, resondir- ɓe, fii yo on deeƴir e maɓɓe tawde ko on noone gooto, O waɗi hakkunde mon giggol e yurmeende. Wonii e ko jantaa koo, hujjaaji ɓannguɗi wonannde yimɓe miijitotooɓe, tawde ko kamɓe nafitorta gollitirgol haqqil. info
التفاسير:

external-link copy
22 : 30

وَمِنۡ ءَايَٰتِهِۦ خَلۡقُ ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضِ وَٱخۡتِلَٰفُ أَلۡسِنَتِكُمۡ وَأَلۡوَٰنِكُمۡۚ إِنَّ فِي ذَٰلِكَ لَأٓيَٰتٖ لِّلۡعَٰلِمِينَ

Hino jeyaa kadi e maandeeji Alla ɗin tinndinɗi kattal e gootaaku Makko, tagugol kammuuli ɗin e leydi ndin, e luutondirgol haalaaji mon e nooneeji mon. Wonii e ko jantaa koo, hujjaaji ɓannganɗi yimɓe anndal e tasakuyee ɓen. info
التفاسير:

external-link copy
23 : 30

وَمِنۡ ءَايَٰتِهِۦ مَنَامُكُم بِٱلَّيۡلِ وَٱلنَّهَارِ وَٱبۡتِغَآؤُكُم مِّن فَضۡلِهِۦٓۚ إِنَّ فِي ذَٰلِكَ لَأٓيَٰتٖ لِّقَوۡمٖ يَسۡمَعُونَ

Hino jeyaa kadi e maandeeji Makko mawɗi tinnin- ɗi kattal e gootaaku Makko: ɗoyngol mon ngol jemma e ñalorma, fii fowtagol e ronkere golle mon. Hino jeyaa e majji fahin, ko O waɗirani on ñalorma on kon saakitagol e makko ɗaɓɓira Joomi mon arsike. Wonii e ko jantaa koo, hujjaaji ɓannguɗi, wonannde yimɓe nanooɓe nanugol taskoo e nanugol jaɓde. info
التفاسير:

external-link copy
24 : 30

وَمِنۡ ءَايَٰتِهِۦ يُرِيكُمُ ٱلۡبَرۡقَ خَوۡفٗا وَطَمَعٗا وَيُنَزِّلُ مِنَ ٱلسَّمَآءِ مَآءٗ فَيُحۡيِۦ بِهِ ٱلۡأَرۡضَ بَعۡدَ مَوۡتِهَآۚ إِنَّ فِي ذَٰلِكَ لَأٓيَٰتٖ لِّقَوۡمٖ يَعۡقِلُونَ

Hino jeyaa kadi e maandeeji Makko mawɗit inndi- tnayɗi kattal e gootaaku Makko, hollirgol on maƴe ɗen ka kammu; O hawtitana on e ɗum, hakkunde kulol parñite ɗen e tama'u toɓo ngon. Himo jippini- ra kadi ka kammu ndiyam toɓo, O wuurnitira ɗam leydi ndin, fuɗingol puɗi e mayri, ɓaawo ndi yoorde Wonii e ko jantaa koo, hujjaaji ɓannguɗi, wonande yimɓe haqqilooɓe, ɓe dallinora ɗum ummital ɓaawo maayde, fii hasbeede yoɓee. info
التفاسير:
Alcuni insegnamenti da trarre da questi versi sono:
• إعمار العبد أوقاته بالصلاة والتسبيح علامة على حسن العاقبة.
Jeyaaɗo on no hebbinira waqtuuji makko ɗin julde e subunhinagol, ko maande battane moƴƴe. info

• الاستدلال على البعث بتجدد الحياة، حيث يخلق الله الحي من الميت والميت من الحي.
Ummital hino dallinoree heyɗineede nguurndam ɗam, tawde Alla no tagira ko wuuri immorde e ko maayi, O taga ko maayi ummorde ko wuuri. info

• آيات الله في الأنفس والآفاق لا يستفيد منها إلا من يُعمِل وسائل إدراكه الحسية والمعنوية التي أنعم الله بها عليه.
Maandeeji Alla ɗin e neɗɗo e winndere nden, nafitortaa ɗi si wanaa on gollirɗo laabi so*eteeɗi e ɗi so*etaake ɗi Alla neeminiri mo. info