क़ुरआन के अर्थों का अनुवाद - पवित्र क़ुरआन की संक्षिप्त व्याख्या का फुलानी अनुवाद

Simoore yuunus

सूरा के उद्देश्य:
تقرير النبوة بالأدلة، ودعوة المكذبين للإيمان مع تهديدهم بالعذاب.
Qirriraade annabaagal dalillaaji e noddude fennuɓe iimaane kammbaraade ɓe elpte. info

external-link copy
1 : 10

الٓرۚ تِلۡكَ ءَايَٰتُ ٱلۡكِتَٰبِ ٱلۡحَكِيمِ

Alif, laam, raa : nanndo ɗee Aayeeje jantanoowo fii mun ka fuɗɗorde cortewol Albaqarah. Ɗee Aayeeje janngeteeɗe e ngol cortewol, ko Ayeeje Alqur'aanaare ñeñaande ɗigginaande yowondirnde e ñeeñal e ñaawooje. info
التفاسير:

external-link copy
2 : 10

أَكَانَ لِلنَّاسِ عَجَبًا أَنۡ أَوۡحَيۡنَآ إِلَىٰ رَجُلٖ مِّنۡهُمۡ أَنۡ أَنذِرِ ٱلنَّاسَ وَبَشِّرِ ٱلَّذِينَ ءَامَنُوٓاْ أَنَّ لَهُمۡ قَدَمَ صِدۡقٍ عِندَ رَبِّهِمۡۗ قَالَ ٱلۡكَٰفِرُونَ إِنَّ هَٰذَا لَسَٰحِرٞ مُّبِينٌ

Kere woodu ko haawni yimɓe ɓen fii Men Jippinii wahayu on e gorko jeyaaɗo e maɓɓe, mo Men yamiri rentingol ɓe e lepte Alla ɗen? An Nulaaɗo, wewlinir ɓen gomɗimɓe Alla kon ko welata ɓe, wonnde hino woodaniɓe nokku toowuɗo ka Joomi maɓɓe Seniiɗo on : ɗum ko njoɓdi kon ko ɓe ardini e golle moƴƴuɗe. Heeferɓe ɓen wi'i: "Oo gorko adduɗo ɗee Aayeeje, ko mbileejo mo mbileyaagal mun feeñi". info
التفاسير:

external-link copy
3 : 10

إِنَّ رَبَّكُمُ ٱللَّهُ ٱلَّذِي خَلَقَ ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضَ فِي سِتَّةِ أَيَّامٖ ثُمَّ ٱسۡتَوَىٰ عَلَى ٱلۡعَرۡشِۖ يُدَبِّرُ ٱلۡأَمۡرَۖ مَا مِن شَفِيعٍ إِلَّا مِنۢ بَعۡدِ إِذۡنِهِۦۚ ذَٰلِكُمُ ٱللَّهُ رَبُّكُمۡ فَٱعۡبُدُوهُۚ أَفَلَا تَذَكَّرُونَ

Pellet, ko woni Joomi mon, onon ɓee haawiiɓe, ko Alla on taguɗo kammuuli ɗin no ɗi mawniri, e leydi ndin no ndi yaajiri nder balɗe jeegoo. Refti O toowi O fotondiri ka Arsi. Ko honno haaworton ko O Nulata gorko jeyaaɗo e mooɗon? Ko Kanko tun woni hoddiroowo toppitoo laamu Makko yaajungu ngu. Alaa hay gooto tefoowo ka Makko e huunde si wanaa e duŋayee welanee ɗum tefoowo on. Ko on mo'on siforɗo ɗin sifaaji woni Alla Joomi mooɗon. Laɓɓinanee Mo Kanko tun dewal ngal. E on waajitortaa ɗii ɓanngannduyeeji e hujjaaji tinndinɗi gootaaku Makko? Kala waajitorɗo ko ɓuri fanɗude, o annday ɗum o gomɗina. info
التفاسير:

external-link copy
4 : 10

إِلَيۡهِ مَرۡجِعُكُمۡ جَمِيعٗاۖ وَعۡدَ ٱللَّهِ حَقًّاۚ إِنَّهُۥ يَبۡدَؤُاْ ٱلۡخَلۡقَ ثُمَّ يُعِيدُهُۥ لِيَجۡزِيَ ٱلَّذِينَ ءَامَنُواْ وَعَمِلُواْ ٱلصَّٰلِحَٰتِ بِٱلۡقِسۡطِۚ وَٱلَّذِينَ كَفَرُواْ لَهُمۡ شَرَابٞ مِّنۡ حَمِيمٖ وَعَذَابٌ أَلِيمُۢ بِمَا كَانُواْ يَكۡفُرُونَ

Ko ka Makko tun woni ruttorde mon nden Ñalnde Darngal, fii yo O yoɓitu on golle mon ɗen. Ko fodoore Alla goongunde nde O fodi yimɓe ɓen nde lunndotaako. Ko O hattanɗo e ɗum. Himo fuɗɗora tagu ngun ko aldah e yeru ngadiiɗo, refti O ruttita ngu ɓaawo maayde nden fii yo kanko Seniiɗo on O yoɓira ɓen gomɗimɓe Alla ɓe golli golle moƴƴe nunɗal, O ɗuytatah e moƴƴi maɓɓe O ɓeydataa kadi e bonɗi maɓɓe. Ɓen yedduɓe non Alla e Nulaaɗo Makko on, hino woodani ɓe njaram wulɗam, taƴayɗam teege(kaake reedu) maɓɓe, hino woodani ɓe kadi lepte muusuɗe sabu ko ɓe yeddi Alla e Nulaaɗo Makko on. info
التفاسير:

external-link copy
5 : 10

هُوَ ٱلَّذِي جَعَلَ ٱلشَّمۡسَ ضِيَآءٗ وَٱلۡقَمَرَ نُورٗا وَقَدَّرَهُۥ مَنَازِلَ لِتَعۡلَمُواْ عَدَدَ ٱلسِّنِينَ وَٱلۡحِسَابَۚ مَا خَلَقَ ٱللَّهُ ذَٰلِكَ إِلَّا بِٱلۡحَقِّۚ يُفَصِّلُ ٱلۡأٓيَٰتِ لِقَوۡمٖ يَعۡلَمُونَ

Ko kanko woni waɗuɗo naange ngen jalbaynge saakita ndaygu, O waɗi kadi lewru ndun nurɗundu jalbinorndu, O eɓɓani yaadu mayru ndun jipporɗe mayru ɗen noogay e jeetati, jipporde kala ko emmbere ko ndu dogata kon ñalorma e jemma. Ɗum ko fii yo onon ɓee yimɓe, yo on anndir naange ngen adadu ñalaaɗe ɗen, anndiron lewru ndun limoore lebbi ɗin e kitaale ɗen. Alla tagiraali kammuuli ɗin e leydi ndin e kala ko woni hakkunde majji si wanaa e goonga, fii yo O feññinan yimɓe ɓen kattane Makko e Mawngu Makko. Himo ɓannginira ɗee Aayeeje hujjaaji tinndinayɗi gootaaku Makko wonannde yimɓe anndooɓe tinndinoore ɗum. info
التفاسير:

external-link copy
6 : 10

إِنَّ فِي ٱخۡتِلَٰفِ ٱلَّيۡلِ وَٱلنَّهَارِ وَمَا خَلَقَ ٱللَّهُ فِي ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضِ لَأٓيَٰتٖ لِّقَوۡمٖ يَتَّقُونَ

Hino e waylondiral jemma e ñalorma ngal e dow yimɓe ɓen, e niwre e ndaygu ko jokkondirta e ɗum, e juutugol goɗɗum e majji ɗuma ɗum raɓɓiɗa, e ɗin tagaaɗi wonɗi ka kammuuli e ka leydi, ko maandeeji tinndinɗi kattane Alla ngal wonannde yimɓe hulooɓe Alla, ɓe ɗoftoo yamirooje Makko ɓe woɗɗitoo haɗaaɗi Makko. info
التفاسير:
इस पृष्ठ की आयतों से प्राप्त कुछ बिंदु:
• إثبات نبوة النبي صلى الله عليه وسلم وأن إرساله أمر معقول لا عجب فيه .
Annabaaku Annabiijo on (yo o his) hino tabitiri ɗee Aayeeje, e wonnde Nuleede mo ko huunde nde haqqil jaɓi nde haawnaaki. info

• خلق السماوات والأرض ومن فيهما، وتدبير الأمر، وتقدير الأزمان واختلاف الليل والنهار كلها آيات عظيمة دالة على ألوهية الله سبحانه.
Tagugol kammuuli ɗin e leydi ndin e kala ko woni e majji, e toppitagol fiyaaku on, e hoddirgol jamanuu- ji , luutindira jemma e ñalora, ɗum fow ko maa- ndeeji mawnuɗi, tinndinayɗi ngootaaku Alla Seniiɗo on. info

• الشفاعة يوم القيامة لا تكون إلا لمن أذن له الله، ورضي قوله وفعله.
Tefoore nden Ñalnde Darngal, gasantaa si wanaa on mo Alla sakkitani on, O welaa konngol makko e kuugal makko. info

• تقدير الله عز وجل لحركة الشمس ولمنازل القمر يساعد على ضبط التاريخ والأيام والسنين.
Ko Alla eɓɓanta kon dillannde naange ngen e jipporɗe lewru ndun, hino wallitoo dottugol taariika, e ñalaaɗe e kitaale. info